Široki Brijeg, Tuzla, Zenica i Bihać postaju gradovi

svejedno je li svojim studentima ili stručnjacima po Europi, svaku rečenicu podupre argumentima, piše portal dnevni-list.ba.

Najviše zahvaljujući njemu, njegovim analizama i inicijativama, općine Široki Brijeg, Tuzla, Zenica i Bihać dobit će status gradova. Zakoni su pripremljeni i ostalo je još samo da ih usvoji Parlament FBiH.

Unutarnje migracije

-Uslijed koncentracije stanovništva, gospodarskih i kulturnih institucija, gradovi su tijekom povijesnog razvoja postajali regionalna središta svog okruženja u suvremenim državama, a u europskom konceptu lokalne samouprave imaju autonomiju u vršenju lokalne vlasti.

Ta autonomija znači da je grad jedinica lokalne samouprave za svoje gradsko područje čije su vlasti nositelji i inicijatori ekonomskog, urbanog i kulturnog razvoja - kaže akademik Pejanović i dodaje da su tijekom 18., 19. i 20. stoljeća gradska središta bili Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Bihać, Travnik i Tuzla.

U vrijeme austrougarske uprave ti gradovi bili su i sjedišta okruga. Velikim gradovima smatraju se oni s više od 100.000 stanovnika, srednjim s 30.000 do 100.000, a malim gradovima oni koji imaju od 10.000 do 30.000 stanovnika.

-Prema nekim procjenama, rezultati popisa stanovništva 2013. godine donijet će nove čimbenike u pogledu koncentracije stanovništva u gradovima uslijed ratnih posljedica na unutarnju migraciju. Inače, sve je jača tendencija u poslijeratnom vremenu da stanovništvo iz ruralnih prostora nalazi rješenje preseljenjem u gradove - kaže Pejanović uz napomenu da je novo političko ustrojstvo BiH usporilo povijesnu dinamiku razvoja gradova i gradske samouprave.

Federacija ima samo dva grada - Sarajevo i Mostar. U RS-u status grada odmah poslije rata dobili su Banja Luka i Istočno Sarajevo, a 2012. godine još i Prijedor, Bijeljina, Doboj i Trebinje. Ustav Federacije iz 1994. nije imao odredbe o gradskoj samoupravi i gradskim vlastima, a amandmanom su u lipnju 1996. uvedene.

Razvojni projekti

Mostar je ustanovljen gradom u veljači 1996. sa šest općina i središnjom zonom, a 2004. godine visoki predstavnik proglasio je Statut Grada Mostara bez općina. Politička sukobljavanja vladajućih stranaka u Gradskom vijeću dovela su do krize u razvoju Grada Mostara.

-Grad Sarajevo ima četiri općine i njegov teritorij i nadležnosti bitno su reducirani u odnosu na ideju gradske samouprave i u odnosu na predratnu teritorijalnu organizaciju s deset općina. Grad Sarajevo je u osnovi samo imitacija gradske samoupravne autonomije jer ni grad ni općine ne upravljaju komunalnom djelatnošću i komunalnim gradskim sustavom - objašnjava Pejanović i dodaje da postoje četiri osnove za proglašenje općine gradom.

-Prva je kad grad čine dvije ili više općina, a druga je kad općinsko vijeće donosi odluku o proglašenju grada na temelju zakonom utvrđenih kriterija - 30.000 stanovnika na području općine i 10.000 stanovnika u gradskom središtu kao urbanom području.

Nadalje, grad kao jedinica lokalne samouprave predstavlja sjedište županije - Livno, Široki Brijeg, Orašje, Travnik, Zenica, Tuzla, Goražde i Bihać - i kad ne ispunjava uvjete o broju stanovnika. Četvrta osnova je da se gradom može proglasiti i općina od posebnog povijesnog ili kulturnog značaja - kaže Pejanović i ističe:

-Tuzla, Bihać, Široki Brijeg i Zenica imaju nadležnosti i one obuhvaćaju 30 pitanja koja se odnose na lokalni, ekonomski, infrastrukturni, socijalni i kulturni razvoj i na obavljanje usluga u javnim komunalnim službama.

Njima će status grada osigurati nove ekonomske, urbane i socijalne razvojne projekte, uspješnije će dobivati sredstva iz europskih fondova, omogućava im i uspostavljanje zajedničkih međugradskih projekata razvoja gospodarstva, prometa, obrazovanja, zdravstva, zaštite okoliša, kulture i sporta.