'SIMBIOZA', NEZAKONITA GRADNJA, SUMNJIVE ZAMJENE ZEMLJIŠTA Što je obilježilo Stanivukovićev mandat

Nema političkog revanšizma, nema stranačkog zapošljavanja, transparentna Gradska uprava, dosljedno poštovanje zakona, izgradnja gradske bolnice, samo su neka od predizbornih obećanja aktualnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koja nisu ispunjena, piše Capital.

Umjesto toga, u protekle skoro četiri godine svjedočili smo i stranačkom zapošljavanju i netransparentnom trošenju novca, sumnjivim izmjenama regulacijskih planova, gradnji bez dozvola i na kraju „simbiozi“ s dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SNSD-a.

Iako je prije preuzimanja fotelje gradonačelnika oštro kritizirao svoje prethodnike zbog betonizacije grada, netransparentnog zapošljavanja, kršenja zakona, Stanivuković je vrlo brzo nakon dolaska na vlast i sam nastavio njihovu praksu.

Ono što je sasvim sigurno obilježilo njegov mandat je trošenje milijuna maraka iz proračuna na razne infrastrukturne projekte, čiju realizaciju su pratile brojne neregularnosti, a prije svih, gradnja mimo regulacijskog plana i bez građevinskih dozvola te upitan način financiranja.

Građenje bez dozvola, regulacijski planovi po narudžbi investitora, “simbioza”

Najočigledniji primjer je izgradnja teniske arene za potrebe turnira „Srpska open“. Administracija gradonačelnika je na sve moguće načine podržavala i pomagala realizaciju ovog projekta. Grad je izdvojio 15 milijuna KM koji su netransparentno potrošeni mimo natječaja, građeno je mimo regulacijskog plana, koji ni danas nije izmijenjen i bez građevinske dozvole koja je naknadno pribavljena.

Danas ovaj teren izgleda zapušteno i rijetko se koristi. Od održavanja turnira u travnju 2023. godine u areni su održana dva ili tri događaja, a na platou ispred arene isto toliko. Cijeli prostor trenutno izgleda zapušteno, iako je sam objekt star tek nešto više od jedne godine, a gradske vlasti se prema njemu ponašaju kao da ne postoji.

Ovo nije jedini projekt koji se gradio mimo regulacijskih planova. Takav je slučaj sa pojedinim parkovima, prometnicama te kružnim tokovima čiju gradnju je inspekcija zbog toga i zaustavljala.

Pogodovanje krupnom kapitalu, prije svega građevinskim investitorima, zbog kojeg je često prozivao kako lokalne tako i republičke vlasti, je također bilo vidljivo. Mijenjanje RP kako bi se pogodovalo krupnom kapitalu vidljivo je na raznim primjerima. Jedan od očiglednijih je izmjena RP u samom centru Banjaluke gdje je Stanivuković omogućio “Prointeru” da izgradi neboder od 15 katova. U pitanju je IT kompanija koja se dovodila u vezu s Igorom Dodikom i zbog  čega je završila na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.

Sam Stanivuković je priznao da je odobravanje RP za „Prointer“ ustupak koji je bio potreban kako bi bila moguća realizacija planova za dogradnju hotela „Palas“, projekta za čiju realizaciju se on zalagao. To nije usamljeni slučaj jer je ucrtavanje stambenih zgrada umjesto zelenih površina, vrtića, škola ili parkinga pogotovo u 2024. godini postalo pravilo, a ne izuzetak.

Iako su ga na brojnim projektima kočili, Stanivuković je kod izmjene regulacijskih planova, zamjenu zemljišta i trošenje javnog novca za „Srpska open“ imao svesrdnu podršku sa većinom u Skupštini grada Banjaluka, na čelu sa SNSD-om.

U tim trenucima se jasno vidjela „simbioza“, izraz koji u Banjoj Luci označava suradnju Stanivukovića i SNSD-a, a  koji je postao popularan kada je počela izgradnja mosta u naselju Česma. Upravo taj projekt prati veliki skandal oko zamjene zemljišta za izgradnju pristupne prometnice za most u Česmi, a gdje je Stanivuković u suradnji sa Skupštinom grada praktično poklonio milijunski vrijedno gradsko zemljište.

To nije jedini slučaj, jer bilo je brojnih primjera koji su pokazali da su građevinski investitori lako dobivali u zamjenu gradsko zemljište na daleko boljim lokacijama od onih koje su nudili u zamjenu. Pojedine slučajevi su zapali za oko i nadležnim institucijama. Naime, Pravobraniteljstvo Republike Srpske dalo je negativno mišljenje na pet ugovora o zamjeni zemljišta između fizičkih osoba i Grada Banja Luka uz obrazloženje da ugovori nisu u skladu sa zakonskim propisima i da se ne može pristupiti njihovoj realizaciji.

Nova zapošljavanja postala norma, politika diktira imenovanje kadrova

Stanivuković je u kampanji tvrdio da je javna uprava pretrpana kadrovima koji su zaposleni po stranačkoj liniji, te da su potrebni oštri rezovi. Po preuzimanju vlasti u Banjoj Luci Stanivukovićeva administracija je objavila da je u Gradskoj upravi zaposleno 788 radnika, a sam gradonačelnik je tvrdio da u Gradskoj upravi ima 200 radnika viška. Umjesto rezova, sada je broj radnika veći.

Prema izvješću Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, koja je Gradu dala negativno mišljenje, na kraju prošle godine u Gradskoj upravi Banja Luka je bilo zaposleno 862 službenika, što je za 74 više. Taj broj nije drastično veći u odnosu na prvobitnu cifru, ali revizori su utvrdili da je lani zaposleno 89 novih radnika što znači da je u međuvremenu otišao veći broja službenika, po raznim osnovama a da je aktualna administracija ta upražnjena mjesta samo dopunjavala. Osim toga trenutno je u proceduri nekoliko konkursa za zapošljavanje novih službenika i pripravnika, njih ukupno 18. To sve pokazuje da je trend novih zapošljavanja nije obustavljen, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja u BiH.

Osim novih zapošljavanja pojedini primjeri su pokazali da je Stanivuković izdašno nagrađivao svoje najbliže suradnike povišicama plaća i tako kršio važeće odluke Vlade RS koje reguliraju tu oblast. Na taj način je potrošeno više stotina tisuća KM javnog novca. Taj potez je Stanivuković pravdao tako što je tvrdio da su njegovi suradnici zaradili više od svoje plaće.

Iako je svoje prethodnike kritizirao zbog postavljanja direktora po političkoj liniji ni sam Stanivuković nije radio puno drugačije.

Tako je  nedavno za v.d. direktora imenovan kadar PDP Aleksandar Zolak, inače ginekolog po struci. Zolak je kasnije na konkursu na kojem je bio jedini kandidat dobio mandat na četiri godine da upravlja gradskim „Vodovodom“.

U 2021. godini je za v. d. izvršnog direktora za tehničke poslove imenovan Željko Raljić, inače kadar SDS  koji je nedavno smijenjen s te funkcije. Tim potezom aktualni gradonačelnik Banja Luke kaznio kadrove SDS, zato što ga ta stranka nije podržala u njegovom nastojanju da pobjedi na predstojećim lokalnim izborima i osvoji drugi mandat.

S druge strane svoju funkciju v.d. direktora za pravne poslove je zadržao Željko Travar iako je stekao uvjete za starosnu mirovinu. Njegov status je reguliran menadžerskim ugovorom.

Ovaj saziv je obilježilo je i poskupljenje parkinga u Banjoj Luci. Nakon što su najavljene nove cijene došlo je do revolta javnosti, a bilo je i upitno je li Gradska uprava ispoštovala procedure oko formiranja novog cjenovnika. Zbog svega toga je po naređenju Stanivukovića parking nekoliko tjedana bio besplatan.

Nema novog hotela “Palas” i gradske bolnice

Iako se radi o isključivo privatnoj investiciji Stanivuković se zalagao da što prije počne dogradnju hotela „Palas“. Za vrijeme ove gradske administracije su riješeni imovinsko pravni problemi koji su desetljećima kočili rušenje dijela hotela „Palas“ koji je u međuvremenu i srušen, ali se na tome stalo. Za sada nema ništa od dogradnje novog dijela hotela „Palas“. U centru grada je vidljiva velika rupa gdje bi trebao da bude izgrađen novi hotel.

Stanivuković je u predizbornoj kampanji obećao da će Banja Luka dobiti i gradsku bolnicu. Čak je u kampanji koja je trajala za vrijeme pandemije koronavirusa na društvenim mrežama objavio idejno rješenje izgleda bolnice. U objavi je naveo da bi izgradnja bolnice trebala biti „duplo jeftinija od izgradnje zgrade Vlade RS“.  Realizacija ovog projekta nije odmakla dalje od ove objave.

I pored “simbioze”, na sceni česte blokade

Iako je na pojedinim projektima bilo „simbioze“ na relaciji Stanivuković i SNSD ovaj saziv gradske vlasti su obilježile i česte svađe te blokade u radu lokalnog parlamenta i gradske administracije. Odluke važne za funkcioniranje Grada i sprovođenje pojedinih politika se nisu na vrijeme donosile ili uopće, tako da pojedini problemi u gradu nisu rješavani ili projekti realizirani. To se prije svega odnosilo na usvajanje proračuna grada/rebalansa kojim se planira trošenje javnog novca za razne namjene od plata zaposlenih u Gradskoj upravi do gradnje puteva, odvoza smeća, ... Sličnu sudbinu su imali i drugi akti koji su se odnosili na reforme u  javnim poduzećima kao što je „Akvana“ ili Zavod za izgradnju (ZIBL).

Besplatne politike

Aktualnu administraciju su obilježile razne olakšice za građane. Jedno od prvih implementiranih su bili besplatni udžbenici za sve osnovce u Banjoj Luci, zatim su uslijedile subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima. To su predizborna obećanja koja je Stanivuković u ovom mandatu ispunio.

U međuvremenu je uvedena praksa besplatnih priključaka na vodovodnu mrežu, besplatna legalizacija bespravno izgrađenih objekata, te besplatne građevinske dozvole za objekte čija je bruto građevinska površina do 200 metara kvadratnih.

Također, umirovljenicima je omogućeno da dobiju besplatne mjesečne karte za javni prijevoz dok druge kategorije stanovnika imaju određene popuste pri kupovini mjesečnih karata.