SILOM ZAKONA Čović i Izetbegović 'umirovljeni na dan' uz 15.000 eura otpremnine

Predsjednik vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović, potpredsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nikola Špirić, te predsjednik glavne oporbene Srpske demokratske stranke Mirko Šarović proslavili su tijekom 2021. godine 65. rođendan i “silom zakona” poslani u mirovine.

Pri tome su, kao parlamentarci, stekli pravo da im se isplati po šest prosječnih plaća ili svakom po oko 15 tisuća eura otpremnine, potvrđeno je za Radio Slobodna Europa (RSE) iz Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine (PS) BiH.

Tih otpremnina se ne mogu odreći, po važećim zakonima u čijem su kreiranju i sami direktno ili indirektno sudjelovali. Odmah nakon što im se izdaju rješenja o umirovljenju i isplati otpremnina, nastavljaju radni odnos kao izaslanici i zastupnici.

Plaće i mirovina

Uz plaće koje iznose oko 3.000 eura, po zakonu, dodatno primaju i mirovine kao “stečeno pravo koje im se ne može ograničiti ili oduzeti”.

“Otpremnina je stečeno pravo iz radnog odnosa, a stječe se trenutkom prestanka radnog odnosa, sukladno pozitivnim pravnim propisima i to Zakona o radu u institucijama BiH, kao i Odluke o načinu obračuna plaća i ostalih materijalnih prava zastupnika i izaslanika u PS BiH, te i Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u institucijama BiH”, naveo je u pisanom odgovoru za RSE Dejan Ružić, tajnik Zajedničkog povjerenstva za administrativne poslove u PS BiH.

Dodao je i kako se uz rješenje o prestanku radnog odnosa, donosi odluka o otpremnini osobi kojoj prestaje radni odnos po sili zakona.

"Zastupnik, odnosno izaslanik se ne može unaprijed odreći prava na otpremninu, jer pravo na istu stječe tek trenutkom prestanka radnog odnosa, odnosno trenutkom donošenja rješenja o prestanku radnog odnosa”, pojasnio je Ružić.

Umirovljenik do umirovljenika

Svoj 65. rođendan će 24. prosinca slaviti i umirovljenik u državnom Parlamentu BiH se pridružiti i zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Mektić, bivši ministar sigurnosti BiH.

“Vidi, druže, ima već nekoliko godina da sam ispunio uvjete za mirovinu po osnovu radnog staža. Pošto sam dobar dio svog radnog vijeka proveo u policiji i imao beneficirani radni staž, ja ne znam ni kad sam ispunio te uvjete“, ističe Mektić za RSE.

Kaže i da nije podnosio niti će podnositi zahtjev „dok stvarno ne završi radni vijek i ode u mirovinu“.

"Dakle, ja iz moralnih razloga nisam htio da se umirovim na jedan dan, pa sutra aktiviram profesionalni zastupnički mandat i da uzmem tih 30.000 maraka”, kazao je Mektić.

Dodao je da nije znao da se rješenje o umirovljenju izdaje “po službenoj dužnosti” i da se otpremnine ne može odreći.

“Meni to nije logično. Ja sam izabrana osoba, mandat mi traje do kraja iduće godine (listopad 2022., op.a.) i nisam ograničen radnim stažom, kojeg imam dovoljno. Vidjet ću s administrativnom službom da se to (otpremnina) meni ne isplaćuje sad, već onog trenutka kad stvarno odem u mirovinu i završim radni vijek”, naglasio je Mektić.

Tko je bio prvi umirovljenik u 2021.?

Prvi ovogodišnji “umirovljeni parlamentarac” je 1. siječnja ove godine postao Bariša Čolak. Isplaćena mu je otpremnina.

Političku karijeru počeo je tijekom rata 1994. godine kao ministar pravde u Vladi “Hrvatske republike Herceg Bosna".

Čolak je funkciju ministra pravosuđa obavljao u nekoliko mandata u Vladi Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, te u Vijeću ministara BiH.

Dugogodišnji lider najjače bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, bivši zastupnik i član Predsjedništva BiH i danas delegat u Domu naroda PSBiH, 28. lipnja je napunio 65 godina.

Tko su ostali?

Nakon njega je zastupnik SNSD-a Dragan Bogdanić 5. srpnja, također, uz pravo na otpremninu poslan u mirovinu na jedan dan.

Dragan Čović, također bivši član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH, koji je za delegata izabran nakon poraza na izborima za člana Predsjedništva 2018. godine, napunio je 65 godina, 20. kolovoza.

Nikola Špirić je u nekoliko navrata bio zastupnik, ministar i predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Osim po nizu najviših državnih funkcija poznat je i po tome što je “zbog korupcije” stavljen na “crnu listu" Sjedinjenih Država, te kao osoba koja je promijenila najviše stranaka.

Prije nego se 2002. skrasio u SNSD-u, na čijem čelu je član Predsjedništva BiH i također osoba s američke “crne liste” Milorad Dodik, Špirić je promijenio četiri stranke: Srpsku radikalnu stranku RS, Demokratsku stranku za Banja Luku i Krajinu, Srpsku demokratsku stranku te Partiju demokratskog progresa. Umirovljenik uz pravo na otpremninu je postao 4. rujna 2021. godine.

Ni nakon više telefonskih poziva i dopisa njihovim kabinetima, RSE nije dobio odgovor je li im isplaćeno po petnaestak tisuća eura otpremnine i jesu li taj novac eventualno donirali.

Mirsad Mešić je kao zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH početkom 2016. zakonski umirovljen na dan i isplaćena mu je otpremnina u iznosu šest neto plaća. Osim što je tad napunio 65 godina, imao je i 46 godina radnog staža. Otpremninu, kao i pripadajuće mirovine do kraja mandata 2018. godine donirao je za studentske stipendije.

“Ja se uopće ne želim uspoređivati s tim osobama (gore spomenutim parlamentarcima). Ja sam uradio ono što sam mislio da trebam uraditi i ne bih da to afirmira bilo koga, pa ni mene. Nažalost, nijedan primjer, pa ni pozitivan, ne može pomoći u ovom beščašću”, kazao je Mešić za RSE.

Mirko Šarović, bivši državni ministar i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), napunio je 65. godina 16. rujna, 12 dana poslije Špirića, i po osnovu starosti uz pravo na otpremninu na jedan dan poslan u mirovinu.

Jedan od lidera oporbe Dodiku i Špiriću u entitetu Republika Srpska ni nakon više poruka nije želio komentirati svoje “umirovljenje na dan”.

Dušanka Majkić, danas izaslanica SNSD-a u Domu naroda PS BiH, u mirovinu je “silom zakona” poslana 2015. godine. Tad joj je isplaćeno šest plaća otpremnine kao zastupnici u donjem, Zastupničkom domu PSBiH.

Njen stariji stranački kolega Nebojša Radmanović je 2014. godine kao član Predsjedništva BiH “poslan” u mirovinu, također, uz otpremninu veću od 15.000 eura. Radni odnos mu je odmah produžen.

On je kasnije izabran kao delegat u Dom naroda, a potom na sadašnju funkciju zastupnika u Zastupničkom domu državnog parlamenta. Sve vrijeme uz mjesečnu plaću koja iznosi oko 3.000 eura kao i ostali “umirovljenici-zastupnici” dobiva i pripadajuću mirovinu.

Sredoje Nović, umirovljen je tijekom 2015. godine kao državni ministar civilnih poslova BiH. Nakon toga je, uz mirovinu, nastavio primati i plaće kao ministar te kasnije kao delegat u Domu naroda PSBiH.

Jakov Galić, zastupnik Socijalističke partije u Parlamentu BiH, u mirovinu je ispraćen 2020. godine.

Među umirovljenicima su i delegat Saveza za bolju budućnost (SBB) Munib Jusufović, te sadašnja zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nada Mladina.

Halid Genjac, tajnik Stranke demokratske akcije (SDA), prvi put je u državni parlament izabran 1996. i jedan je od rekordera u BiH po broju mandata na različitim funkcijama.

Trenutno je zastupnik, a pravo na starosnu mirovinu, ako prije toga ne ode u mirovinu po osnovu radnog staža, trebao bi ostvariti 8. ožujka 2023.

Isto vrijedi i za Predraga Kožula, dugogodišnjeg zastupnika HDZ-a BiH, koji će 65 godina napuniti 2024. godine.

Inače, u proteklih deset godina, odnosno protekla tri mandata starosnu mirovinu su kao izabrani ili imenovani dužnosnici uz prateću otpremninu stekli bivši zastupnici Beriz Belkić (Stranka za BiH), Petar Kunić (Demokratski narodni savez), Boško Tomić (SNSD), Božo Ljubić (HDZ 1990) i spomenuti Mirsad Mešić (SDP BiH), te bivši izaslanici Krstan Simić (SNSD) i Hasan Bećirović (SDP BiH).

Otpremnine su tijekom mandata dobili i bivša ministrica Semiha Borovac (SDA), te bivši zamjenici ministara Živko Marjanac (Socijalistička partija) i Saša Dalipagić (HDZ BiH).

Stečena prava kojih se ne mogu odreći

Tri su pravne osnove za “stečena prava”.

Zakon o radu u institucijama BiH donesen je 2004. i posljednji put je mijenjan 2017. i sličan je entitetskim zakonima o radu.

U članu 50 se navodi da zaposlenik, dakle i parlamentarac, ima pravo na plaću, kao i na naknade među kojima su troškovi prijevoza, regres, naknada za odvojeni život i otpremnina pri odlasku u mirovinu, između ostalog.

Plaćeni nerad

Posljednja Odluka o načinu obračuna plaća i ostalih materijalnih prava zastupnika i izaslanika u PSBiH donesena je u studenom 2018. i njome se spomenuta zakonska prava dodatno preciziraju.

Odlukom o načinu i postupku ostvarivanja prava na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u institucijama BiH iz 2009. se dodatno precizira pitanje otpremnine u visini šest ostvarenih neto plaća.

Bilo je pokušaja da se promijeni zakon, te da se parlamentarcima smanje otpremnine.

Sredinom studenog 2016. pred zastupnicima je bio prijedlog Damira Arnauta, tada zastupnika Saveza za bolju budućnost (SBB) koji je kasnije prešao u Našu stranku, da ta otpremnina iznosi 9.960 maraka (oko 5.100 eura). Zakon nije prošao, jer su protiv glasali zastupnici iz Republike Srpske.

“Stajalište SNSD-a je bio u tom smislu da Vijeće ministara BiH treba da uradi sveobuhvatan zakon. Nije sporno da su otpremnine velike, i kad je u pitanju naš stav, dakle, nitko narednih pet godina ne ide, ne stječe uvjete za mirovinu, tako da tu nema nikakvih razloga da bismo to podržali da bi neko dobio veću otpremninu, one su jako visoke”, naglasio je tom prilikom zastupnik SNSD-a Lazar Prodanović, koji je političku karijeru počeo 1996.

On zakonski ima pravo da 1. ožujku 2022. godine ode u „mirovinu na dan” i ostvari pravo na otpremninu od petnaestak tisuća eura.

Dejan Ružić, tajnik Zajedničkog povjerenstva za administrativne poslove u PS BiH, naveo je za RSE da zastupniku ili izaslaniku koji ima status stalno zaposlenog pripadaju sva prava iz radnog odnosa pa tako i pravo na plaću.

“Pravo na zasnivanje radnog odnosa nakon odlaska u mirovinu, te primanja istovremeno i plaće i mirovine regulirano je entitetskim zakonima o mirovinskom i invalidskom osiguranju”, naglasio je Ružić.

Što je odlučio Ustavni sud?

Ustavni sud entiteta Republika Srpska donio je 2013. godine odluku prema kojoj izabrani i imenovani dužnosnici u institucijama BiH (zastupnici, delegati, /do/ministri i slični) imaju pravo i na isplatu mirovina tijekom trajanja mandata.

Oni su time izjednačeni s umirovljenicima zaposlenim u bilo kojoj drugoj djelatnosti.

Sličnu odluku donio je i Ustavni sud Federacije BiH 2019. godine.

U obrazloženjima odluka se navodi da “pravo na mirovinu spada u kategoriju stečenih prava, te se ne može ograničiti ili oduzeti”.

Zaposleni umirovljenici tako mogu, istovremeno, primati i plaću i mirovinu, uključujući i izabrane ili imenovane dužnosnike.

Nakon što dužnosnicima iz parlamenta ili ministarstva, te iz entitetskog fonda isplate plaće i mirovine, oni ih mogu ako žele, donirati.

Isti slučaj je i sa spomenutim otpremninama u iznosu šest plaća, odnosno u iznosu od oko 15.000 eura.

Po “sili zakona” zastupnici i izaslanici mogu biti poslani u mirovinu i ako prije toga imaju 40 godina radnog staža, no takvih u mandatu 2018. – 2022. nema.