Sarajevo se skroz prilagodilo Arapima

Poznavanje arapskog jezika danas u Sarajevu vrijedi suhog zlata jer, s obzirom na pravu invaziju Arapa na tu zemlju, uskoro bi mogao postati i drugi službeni jezik u BiH.

"Brate, ja tebi mogu sve osigurati, zemlju, vilu, stan ili bilo što drugo. Ilidža je sada jako skupa jer su tamo svi nahrlili. Ima puno povoljnijih mjesta poput Lepenice, kao i u općinama Pazarić, Hadžići, zemljište oko Žunovnice i Drozgometa, Dobrinja, Stup i skoro sve do Tarčina. Ako ne želiš u Sarajevo, mogu ti naći u Zenici, Tuzli, Bihaću....evo ti CD na kojem su sva mjesta pa ti izaberi i neće biti nikakav problem", odlučan je bio agent da nešto proda.

Kuvajćanin je uz svoju jutarnju kavu pozorno poslušao sve ponude agenta i iznio svoje želje. "Meni samo treba mir, i lijepo mjesto. Cijena nije bitna. Imaš na raspolaganju svotu od 100 do 500 tisuća dolara. Nađi mi nešto dobro i javi mi se. Ne mora biti primarno Sarajevo. Može biti bilo koje mjesto da je mirno i lijepo." "Sve ćemo srediti. Nema nikakvih problema, papiri će biti gotovi za jedan dan", zadovoljno se smješkao agent trljajući ruke te uvjeravajući kupca kako inače za svoje usluge uzima čak i do 30% ali kako će od njega uzeti samo 15% provizije.

Šećući Baščaršijom imaš osjećaj kao da si u Saudijskom Rijadu ili u bilo kojoj Zaljevskoj zemlji u kojoj se provodi strogi šerijatski zakon. Gotovo sve Arapkinje nose burku ili nikab. I dok trgovci i ugostitelji svoje radnje prilagođavaju „novom stanovništvu glavnog grada BiH, Arapima" , s druge strane kod mnogih Sarajlija takav prizor stvara nelagodu i strah te zabrinutost. Sarajevo je i 2016. godine glavna destinacija arapskih turista u BiH, gosti iz arapskih zemalja uočljiviji su od drugih turista, njihove žene su odjevene u burke, puni su ih kafići i restorani, a cjenici i oglasi često su štampani i na arapskom jeziku. Interesantno ja kako mnogi kafići koje smo posjetili i koji računaju na arapske turiste, više ne toče alkoholna pića, a restorani na svojim izlozima naglašavaju posluživanje halal hrane.

Posjetio sam nekoliko kafića u kojima sam ranijih godina nakon ručka znao popiti čašu vina ili sarajevsko pivo a danas to nije moguće. "Gazda je jednostavno izbacio alkohol jer, kako kaže, njemu se fućka za domaće goste koji uz jedno piće sjede satima gledajući TV i koristeći besplatni wi-fi", kroz smijeh nam je kazao konobar Mirsad nakon što smo ga zamolili za pivo.

"Znate, Arapi su veliki vjernici i ne ulaze u prostor gdje se prodaje alkohol. Izuzetno su dobri gosti, jedu i piju te dobro plate uz visoki bakšiš. Ako ja svaki dan od njih zaradim 20-30 maraka, koliko zarađuje moj gazda? Teško ćete danas naći alkohol u kafići kojeg drži musliman, ako želite piti potražite kafiće vlasnika Srbina ili Hrvata jer u njihove kafiće Arapi ionako ne odlaze jer ih smatraju bogohulnicima i nečistima. Gotovo svi parkovi u Sarajevu koji su prije bili omiljena mjesta zaljubljenih i starijih ljudi, danas su postali arapska odmarališta u kojima arapske obitelji borave cijeli dan odmarajući se, ručajući te se čak i klanjaju." "Ne mogu to jednostavno shvatiti. Oni su došli kod nas ili kao turisti ili kao budući stanovnici. Oni se moraju prilagoditi nama a ne mi njima. Ne mogu vjerovati da država tako pasivno stoji i ništa ne čini. U Sarajevu ima desetina džamija koje su jedna pored druge , a oni se uporno klanjaju na ulici", kazao je revoltirani Amir, student filozofije ističući da su valjda tu došli da nam pokažu kao smo mi loši muslimani a oni dobri.

"Bosanska vlast mora donijeti hitan zakon i zabraniti klanjat na ulici jer mi to više sliči na dobru predstavu nego na stvarnu molitvu", naglasio je Amir. Poznato je kako je u posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini aktualna tema o navali Arapa na ovu zemlju. Najprije su krenuli kupovati stanove u Sarajevu, a zatim i zemljište u ruralnim područjima. I uopće im nije bitno čija je to zemlja - bošnjačka, srpska ili hrvatska. Važno im je samo to da što više toga kupe za što manje novca, premda je njima, kako se čini, novac najmanji problem. Obični građani različito gledaju na ovakve pojave, jer ima onih koji nisu za rasprodaju ovdašnje zemlje, ali isto tako ima i onih koji bi svu zemlju dali na upravljanje Arapima vjerujući kako bi oni zaposlili ovdašnji narod i nastavili investirati na dobrobit cjelokupne zajednice.

Najveći problem je što nitko ne zna tko ulazi a tko izlazi iz zemlje te koliko je broj Arapa koji su pokupovali nekretnine. Prema neslužbenim informacijama koje smo dobili, u Sarajevu danas živi više od 40 tisuća Arapa koji su nedavno doselili iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, a najviše iz Kuvajta, njih oko 14 tisuća. I dok gotovo svi bošnjački političari i vjerski poglavari sretno i zadovoljno pozdravljaju veliki broj Arapa nadajući se da će jednog dana postati i državljani BiH, Hrvati i Srbi s kojima smo razgovarali jako su zabrinuti.

"Vidite Ilidžu? Danas nije prepoznatljiva. Iako je do prije rata većina stanovnika bilo srpsko danas je arapsko", kazao je za Večernji list, jedan od rijetkih stanovnika Ilidže, Siniša, koji je ostao živjeti među sve većim brojem Arapa.

"Nismo protiv Arapa! Drago nam je što turisti dolaze, ali Arapi su specifični. Donose novac, ali ne poštuju propise i zakone čime doprinose i velikoj opasnosti. Mi ne znamo tko ulazi a tko izlazi i tko su ti ljudi. Samo znamo da ih je svaki dan sve više", govori Siniša ističući kako je glavni problem u BiH što je sve više siromaštva a za Arape se prave apartmani, njima se općinski čelnici klanjaju dopuštajući im i ono što lokalnom stanovništvu inače nije dozvoljeno.

I Hrvati dijele mišljenje Srba, da nekontrolirani dolazak Arapa može biti mač s dvije oštrice; s jedne strane će donositi kapital, a s druge strane strah i neizvjesnost. Josip je 35-godišnji srednjoškolski profesor kojeg smo sreli ispred sarajevske katedrale. "Bojimo se, i to iskreno, tako se nisam bojao za sebe i obitelj ni za vrijeme rata. Zaista nemam ništa protiv muslimanske vjere. Odrastao sam sa svojim prijateljima muslimanima. Sve je bilo dobro. Ovo što se danas događa u Sarajevu nije normalno. Vjerujte mi da tu ima žena u burkama i muškaraca s velikim bradama više nego u Saudijskoj Arabiji", kazao je Josip ističući kako će njihov masovni dolazak dodatno radikalizirati muslimane u BiH.

"Sigurno ste čuli kako je prije nekog vremena ona Hrvatica dobila batina jer se prekrižila u tramvaju. Fizički ju je napala muslimanka, a obračun je bio i u tramvaju i izvan njega. Gdje je još zabranjeno križanje? Samo u zemljama sa šerijatskim zakonima gdje kršćane smatraju bogohulnicima. Bojim se da će i BiH uskoro provoditi šerijatski zakon", ogorčen je Josip. Izvjesno je da sve masovnija prodaja zemljišta tvrtkama i osobama iz arapskih zemalja za BiH može predstavljati ozbiljan dugoročni problem, a nejasno podrijetlo novca kojim se to čini postalo je predmetom zanimanja bosanskohercegovačkih policijskih i obavještajnih agencija.

S obzirom na to da državljani arapskih zemalja nemaju mogućnost izravne kupnje nekretnina u BiH, uspjeli su riješiti tu zakonsku zapreku i u njihovo ime to čine ovlaštene tvrtke ili odvjetnički uredi koji raspolažu milijunima eura.

Unatoč tome što se u početku na veliki dolazak Arapa koji kupuju nekretnine u BiH gledalo pozitivno i hvalilo se njihovim velikim investicijama te govorilo da će masovni dolazak biti dobar za budućnost BiH, situacija se počela gledati iz drugog kuta nakon objave članka u Večernjem listu kada smo iznijeli niz podataka o opasnosti nekontroliranog ulaska Arapa te kako među njima ima 30% onih koji pripadaju vehabijsko selefijskoj ideologiji kakvu ima teroristička organizacija Islamske država i Al- Qa'ida.

Na sve to reagiralo je Ministarstvo sigurnosti BiH koje je počelo provjere poslovanja tvrtki koje se pojavljuju kao kupci zemljišta kao i samih Arapa koji ulaze na teritorij BiH. Kako doznajemo, zasad je deportirano više od 30 arapskih državljana te im je zabranjen ulaz na teritorij BiH zbog povezanosti s terorističkom organizacijom Islamskom državom i ostalim radikalnim islamističkim skupinama. Slobodan Ujić, ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH, potvrdio je da je 108 tvrtki, preko kojih Arapi kupuju zemljište, registrirano u BiH čiji su vlasnici strani državljani predmetom posebnih provjera. 71 takvu tvrtku vode Kuvajćani, 13 Libijci, 10 Sirijci, a dvije državljani Katara.

"Našli smo puno, puno fiktivnih tvrtki", kazao je Ujić objašnjavajući kako je 99 posto tvrtki koje trguju nekretninama zapravo registrirano s osnivačkim kapitalom od dvije tisuće konvertibilnih maraka (tisuću eura), a u međuvremenu su kupile zemljište ili zgrade vrijedne i po 600 ili 700 tisuća KM, kazao je Slobodan Ujić ističući kako je problem postao toliko ozbiljan da su se u provjere uključili i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), ali i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA). Ono što najviše zabrinjava, a na što sigurnosne službe BiH ne obraćaju pažnju, jest da većina Arapa koje smo sreli u Sarajevu za zvuk mobitela imaju namještenu melodiju ISIL-ove pjesme.

(Reportaža je objavljena u prilogu Obzor, 3. rujna | Prenosi portal Pogled.ba)