SANKCIJE ZBOG PLINA Amerikanci pritišću Čovića da odustane od osnivanja plinske kompanije u Mostaru

Dragan Čović, ako je suditi po posljednjim aktivnostima visokih američkih dužnosnika, opasno hoda po rubu dobivanja američkih sankcija.

Glavni predmet prijepora je Južna plinska interkonekcija, odnosno kompanija koja bi nadzirala i vodila ovaj projekt koji bi doveo ukapljeni plin na jug Hrvatske i u Hercegovinu. 

Hoće li Hercegovina ikada dobiti plin?

Prema projektu Južna interkonekcija bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatskoj, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar.

Ameikanci, kojima je uspostava ove konekcije u interesu, primarno da bi uvozili svoj plin, a zatim i da bi smanjili ovisnost BiH od ruskog plina od početka inzistiraju na tome da BH Gas, tvrtka sa sjedištem u Sarajevu preuzme ovaj projekt, dok je ideja Čovića i ostatka HDZ-a, da osnuju novu kompaniju koja bi imala sjedište u Mostaru. Zvala bi se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d. o. o. Mostar iz Bosne i Hercegovine. Funkcioniralo bi kao javno poduzeće čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine. Ovaj projekt bi se realiziralo s kompanijom Plinacro d. o. o. iz Republike Hrvatske.

U 2022. Zapadnohercegovačka županija osnovala je Javno poduzeće koje je nazvala 'Plinovod južna interkonekcija'.

Amerikanci ljuti na Čovića

Sve to naljutilo je Amerikance koji su najprije preko svog veleposlanika u BiH, Michaela Murphyja u lipnju 2023. oštro kritizirali Čovićev pokušaj. Murphy je tada na Energetskom summitu u Mostaru izjavio: “Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta. Uspostava drugog operatera za transport plina povećala bi troškove potrošačima, dalje podijelila tržište plinom u BiH, potkopala funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH, kreirala prostor za jači maligni utjecaj Rusije i drastično iskomplicirala pregovore o izgradnji interkonekcije s financijskim institucijama, kao i s Hrvatskom, što bi projekt učinilo gotovo nemogućim”, istakao je.

JUŽNA INTERKONEKCIJA Projekt koji donosi plin u Hercegovinu i smanjuje ovisnost o Rusiji stoji u ladici Dragana Čovića

Projekt Južne interkonekcije je posljednjih mjeseci pao u drugi plan. Približavanje stavova ka konačnom rješenju za ovaj projekt nije pristuno. Stvar je i dalje u rukama predsjednika Hrvatske…

Dodao je kako je “moguće da će stav Dragana Čovića prema Južnoj interkonekciji uništiti ovaj projekt", te da njegova  "opstrukcija sada prijeti da uništi svaki tračak nade za energetsku diverzifikaciju, da onemogući otvaranje novih radnih njesta koje ovaj projekt sa sobom nosi te ograniči ekonomski rast u Federaciji BiH. Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici što su točno prioriteti za Dragana Čovića”, zaključio je tada Murphy.

Na Murphijeve prozivke ragirali su tada iz HNS-a.

„HNS BiH ističe potpunu opredijeljenost za jačanje energetske diverzifikacije i sigurnosti BiH. Sukladno tome, projekt Južne interkonekcije predstavlja strateški energetski pravac kako hrvatskoga naroda tako i Bosne i Hercegovine u cijelosti“, navodi se u priopćenju Hrvatskog narodnog sabora iz lipnja 2023.

U cijelu priču uključio se Američki državni tajnik Anthony Blinken

Unatoč žurnom pozivu Murphyja, Čović je nastavio po svome, te je nastavio držati ovaj projekt u ladici.

Čini se da je takvo ponašanje kod amerikanaca izazvalo dosta frustracija, pa se morao umiješati i Američki državni tajnik Anthony Blinken.

Blinken je uputio pismo ministru vanjskih poslova BiH, Elmedinu Konakoviću, u kojem ga je povao da na Čovića izvrši pritisak da se ovaj projekt ubrza.

"S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim predmetom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sustava u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i poslovanje u vlastitom interesu mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, napisao je Blinken.

Problem s BH Gasom

BH-Gas je tvrtka koja je uspostavljena još u bivšoj Jugoslaviji i nastavila je djelovati u samostalnoj BiH, no po pravilu su kadrovsku politiku u njoj kreirale stranke koje su bile na vlasti u dijelovima Federacije BiH s bošnjačkom većinom.

BH-Gas zajedno s Energoinvestom glavni je uvoznik i distributer plina u BiH. HDZ-u je neprihvatljivo da u upravi ove kompanije nema nijednog Hrvata, kao i činjenica da je mađarski transporter plina tužio BH-Gas i Energoinvest, te vladu Federacije BiH za 23 milijuna dolara.

BORBA ZA PLIN Amerikanci hoće 'BH-Gas', Čović želi osnovati poduzeće pod kontrolom Hrvata

Kako se zakon o Južnoj interkonekcijij od najvećeg prioriteta za FBIH, kako stoji u obrazloženju zakona, pretvorio u zastoj u parlamentarnoj proceduri? Kako se najveći strateški projekat…

Konaković je već i ranije otvoreno govorio kako nema ništa protiv da sutra na čelu BH Gasa sjedi Hrvat iz HDZ-a ako će to ubrzati gradnju južna interkonekcije. Da je sve teklo po inicijalnom planu iz 2021. godine Južna interkonekcija bi sada bila pri kraju. U to vrijeme postojao je dogovor rukovodstva BH-Gasa i HDZ-a da će se pronaći kadrovski kompromis unutar BH-Gasa kako bi se zadovoljio nacionalni omjer, koji je u to vrijeme bio dominantno na Bošnjačkoj strani, rekao je za Bloomberg Adria izvor koji je sudjelovao u tim pregovorima. "Ponuđeno je da se Hrvati postave na određene funkcije i u Nadzorni odbor, ne na direktorsku poziciju, te da se u Mostaru otvori dodatni ured BH-Gasa", rekao je tada izvor. 

Dodik pobjesnio na Amerikance

Određene poveznice sa projektom Južne interkonekcije vukle su se i sa iznenadnim razrješenjem nekadašnje Čovićeve desne ruke, Tonke Krešić Gagro, a pismo državnog tajnika SAD-a oštro ej kritizirao predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik koji je napisao:

"Informacija da se američki državni tajnik obraća ministru vanjskih poslova BiH i od njega direktno traži da osigura da se realizira projekt južne interkonekcije, i to što prije, jasno pokazuje kako su agilni kada je u pitanju njihov interes i da je pravi smisao cijelog cirkusa sa Schmidtom da bude njihov privatni zastupnik i omogući da se preko njega potpuno ovlada resursima BiH. I sad netko treba povjerovati da je to sve zato što žele zaštititi BiH od utjecaja Rusije, zato će gurnuti svoj plin po cijeni tako povoljnoj da im se zanebesa u Federaciji, baš kao i Europi. I to je njihova pomoć i politika mira, poštovanja Dejtona i suvereniteta? Ti Amerikanci stvarno misle da smo nepismeni i da nitko ne zna zbrojiti koliko su dva i dva, i zašto rade to što rade, da štite svoje interese. Tamo gdje ne mogu nekoga da potplate, kao što nisu uspjeli nas u RS-u, tu ulaze silom. Onda kažu - pravo je okej, ali ako nam se suprotstavite, mi ćemo donijeti političke odluke. A njihove političke odluke i rezultate tih odluka gledamo svuda u svijetu i tu njihovu silu", dodao je Dodik.

Dopisnik Al Jazeere iz Washingtona, novinar Ivo Puljić tvrdi kako je Čović na korak od američkih sankcija. "Povod je južna plinska interkonekcija, a razlozi su dublji - korupcija, povezanost s Dodikom i moguće Rusima, nacionalizam ... 
Sankcije su spremne, trebale su biti nametnute prije Nove godine, ali htjelo se probati još jednom", napisao je Puljić.

O svemu ovome Dragan Čović se još nije izjasnio.