SAD JE I SLUŽBENO BiH još uvijek nije spremna za otvaranje pregovora s EU

Bosna i Hercegovina upravo je propustila još jednu priliku za nastavak europskog puta, s obzirom na to da sada ni formalno nema vremena za pripremu materijala za Vijeće za opće poslove, koje se održava sljedeći utorak, i Europsko vijeće, koje se održava sljedeći četvrtak i petak.

Čak i da se BiH ne nalazi u krizi vlasti, koja je započela raskidom koalicije SNSD-HDZ-"trojka" na razini BiH, ne bi postojala mogućnost da BiH napravi sljedeći korak, jer ključni zakoni potrebni za nastavak europskog puta i dalje nisu usvojeni, prenose Nezavisne.

Podsjetimo, preostali uvjeti za organizaciju prve međuvladine konferencije između EU i BiH uključuju imenovanje glavnog pregovarača s EU, imenovanje nacionalnog koordinatora za IPA, usvajanje nacionalnog programa za europske integracije, formiranje odjela za integritet pri VSTS-u, usvajanje zakona o sudovima, usklađivanje vizne politike s EU te usvajanje strategije upravljanja granicom.

Lipanjsko zasjedanje

Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost, za "Nezavisne" kaže da su najvažniji uvjeti koje EU očekuje usvajanje preostalih zakona, imenovanje glavnog pregovarača i imenovanje koordinatora za europske fondove. Ćerimagić, međutim, ističe da ima informacije kako je Europska komisija bila spremna, kao znak dobre volje, Vijeću predati Nacrt pregovaračkog okvira ako BiH ispuni barem dio preuzetih obveza.

"Ali, uzimajući u obzir situaciju u BiH i činjenicu da danas nitko ne može reći hoće li većina koja je postojala nastaviti funkcionirati i hoće li zakoni koje je usvojilo Vijeće ministara biti na dnevnom redu, ali i općenito hoće li usvojeni zakoni biti u skladu s onim što EU očekuje, jer se o tome javnost nikada nije službeno oglasila, teško je očekivati bilo što pozitivno", ističe on.

Dodaje da bi prva sljedeća realna prilika za odluku o početku pregovora mogla biti na lipanjskom zasjedanju Vijeća.

"Europska komisija i Vijeće dogovorili su da politika proširenja i odluke koje se odnose na proširenje budu stalno na dnevnom redu, što znači da bi se mogle razmatrati svaka tri mjeseca", naglašava on, uz napomenu da je ranije u praksi politika proširenja bila na dnevnom redu dvaput godišnje, odnosno u ožujku i prosincu, ili samo jednom godišnje, u prosincu. To, prema njegovu mišljenju, pokazuje da je proširenje sada mnogo značajnije na europskoj agendi nego što je bilo u prošlosti.

U međuvremenu, druge zemlje u procesu proširenja ispunjavaju uvjete i približavaju se ciljevima definiranim u politici proširenja. Tako su, primjerice, sve zemlje regije, osim BiH, ušle u europski Plan rasta vrijedan šest milijardi eura, dok Europska komisija i Ukrajina pripremaju nove instrumente pomoći toj zemlji.

50 milijardi za Ukrajinu

Za Ukrajinu je EU izdvojila 50 milijardi eura, a prema izvješćima iz Bruxellesa, Ukrajina ispunjava svoj dio obveza. Tranša koja se sada provodi za tu zemlju vrijedna je 1,6 milijardi eura, a rok za slanje ponuda je 22. travnja.

"Ovaj poziv ohrabruje partnere da preuzmu veće rizike i dodijele bespovratna sredstva poduzećima u ratom pogođenim područjima, kao i ratnim veteranima, raseljenim osobama i izbjeglicama koje se vraćaju u Ukrajinu nakon što su pobjegle od proširene ruske invazije 2022. godine. Također, daje prioritet podršci mikro poduzećima, startupovima i poslovima koje vode žene te malim farmama i mladima. Osim toga, poziv olakšava pristup financijama za industriju razminiranja i osnažuje poljoprivrednike i agro-biznise da sudjeluju u naporima razminiranja", poručuju iz Europske komisije.