RODOM LJUBUŠAK Pada li rektor Boras, inače nositelj Večernjakova pečata, koji je Čoviću dao počasni doktorat

Zbog nagomilanih afera novijeg datuma koje tresu Sveučilište u Zagrebu pod vodstvom rektora Damira Borasa - od nerješavanja problema na Filozofskom fakultetu, seksualnog uznemiravanja studentica i rektorove neučinkovitosti po tom pitanju, preko zaštite prorektora Ante Čovića od odlaska u mirovinu iako je napunio 71 godinu pa do informacije da se rektor mimo reda cijepio protiv covida koji je u prosincu prebolio - pokrenuto je skupljanje kritične mase za smjenu Damira Borasa, doznaje Jutarnji list.

Da bi rektor bio smijenjen, potrebno je takvu točku dnevnog reda uvrstiti na sjednicu Senata. Prema tvrdnjama upućenih dekana, u ovom je trenutku 30-ak članova Senata spremno dati potpis za uvrštavanje točke o rektorovoj smjeni. Da bi rektor bio smijenjen, potrebno je da za tu odluku glasa 36 od 70 članova Senata. Više dekana jučer je potvrdilo Jutarnjem da priželjkuju smjenu rektora, prvenstveno zbog srozavanja ugleda Sveučilišta.

Srozan je ugled

"Više se ne može zabijati glavu u pijesak kraj toliko problema koji su isplivali na površinu. Nije tu bitan rektor, nego ugled Sveučilišta koji on ne može održati", kaže jedan od dekana. Jedan od nerazriješenih slučajeva je radni odnos Borasova bliskog suradnika, prorektora za organizaciju, kadrovski razvoj i međusveučilišnu suradnju.

Unatoč tome što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u više navrata upozoravalo na nezakonitost rada prorektora Ante Čovića nakon akademske godine u kojoj je navršio 70 godina, profesor Čović (71) i dalje radi na dva radna mjesta. Prvo je u Rektoratu, a drugo na Fakultetu hrvatskih studija gdje je redoviti profesor. Iako je prema mišljenju Ministarstva trebao biti u mirovini, Čović je upisan u Registar zaposlenika (RegZap) i plaća mu se obračunava u COP-u. Prosječna bruto plaća prorektora, potvrđuju u Ministarstvu, iznosi 41.700 kuna.

Ante Čović zaposlen je na radnom mjestu prorektora u nepunom radnom vremenu 89,75 posto u odnosu na puno radno vrijeme te na radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u nepunom radnom vremenu 10,25 posto, navode u Ministarstvu u kojemu nemaju ingerenciju ukloniti obračun plaće iz COP-a (!).

S tom se apsurdnom situacijom susrela i bivša ministrica Blaženka Divjak. Jučer je Jutarnjem potvrdila kako je produljenje ugovora o radu prof. Čoviću bilo nezakonito i prije dvije godine, na što je kao ministrica reagirala. Kako su se, prema njezinim riječima, drugi oglušili, Čović je nastavio primati plaću iz državnog proračuna.

"Početkom listopada 2019., na početku akademske godine, upozorila sam Sveučilište u Zagrebu, Hrvatske studije da je produljenje ugovora o radu pnapravljeno bez suglasnosti Ministarstva", kaže Divjak. Naime, on je, prema riječima bivše ministrice, prethodne akademske godine navršio 70. godina života te mu prema zakonu ugovor ne mogu produljiti, niti može primati plaću na račun državnog proračuna.

Upozoravala ministre

"Sveučilište se oglušilo na upozorenje. MZO nije imao tehničke mogućnosti izbaciti ga iz COP-a pa sam pismo poslala i ministru uprave Ivanu Malenici da se uvede takva ovlast. To sam i prije, u veljači 2018., tražila i od ministra financija Zdravka Marića", navodi bivša ministrica.

Slično je upozorenje poslala krajem 2019. i Fini koja upravlja COP-om te tražila da oni iz COP-a izbace Antu Čovića.

"Svi su se oglušili! O tome sam govorila i na užem kabinetu Vlade i ponovno ministru financija u svibnju 2020. godine", tvrdi Blaženka Divjak, uz navod kako Ministarstvo financija po tom pitanju nije ništa poduzelo, iako je tijekom pandemije Sveučilište u Zagrebu unosilo izmjene koeficijenata za plaće u COP bez odobrenje MZO-a.

Sa situacijom na Sveučilištu već su dulje vrijeme nezadovoljni i u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja. Jučer su rektoru uputili otvoreno pismo u kojem predsjednica Velikog vijeća Sindikata, Vesnica Garašić, upozorava kako je rad prorektora Ante Čovića nezakonit.

Protivno propisima

Napominju kako svi važeći propisi potvrđuju da nije moguće produljenje radnog odnosa redovitih profesora koji su 30. srpnja 2013. bili u trajnom zvanju nakon isteka akademske godine u kojoj su navršili 70. godinu, o čemu se u srpnju 2014. oglasio i Ustavni sud.

Zanimljivo je kako, primjerice, na Sveučilištu Sjever u slučaju potrebe za profesorskim kadrom zadržavaju starije od 65 godina, ali im plaće isplaćuju iz vlastitih prihoda, umjesto iz državnog proračuna.

Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva profesorima, nakon što sa 65 steknu uvjete za mirovinu, zavodski kolegiji i Fakultetsko vijeće presuđuju hoće li im produljiti ugovor, ali samo na godinu dana. Ne preko 70. godine.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci, Snježana Prijić-Samaržija, kaže da se drže produljenja ugovora o radu na određeno od dvije godine, ali isključivo zbog iznimne potrebe za nastavkom rada.

Umjesto odgovora na upit, rektor Boras jučer je poručio da nije dostupan za izjave.

'Rektore, ne mogu ni profesionalno ni moralno podržati vaše odluke'
Prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu, Mirjana Hruškar, uručila je jučer rektoru Damiru Borasu svoju neopozivu ostavku nakon šest godina rada u Rektoratu. Kako je vidljivo iz njezina obrazloženja, profesorica Hruškar na konačnu ostavku se odlučila nakon zbivanja na sastanku užega rektorskog kolegija 8. veljače.

"Osjećam da je moja moralna i ljudska dužnost zahvaliti Vam se na dužnosti prorektorice za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete. Na spomenutom sastanku jasno ste istaknuli važnost sljedivosti Vaših odluka, što ja ne mogu podržati. Budući da u Vašim namjerama ne vidim dobru volju da Sveučilište s Vama na čelu nađe adekvatna rješenja za ozbiljne izazove s kojima se već dulje suočava i čije nerješavanje, po mojem skromnom mišljenju, ozbiljno narušava kvalitetu najvećeg sveučilišta u RH, shvatila sam da Vas više ne mogu slijediti na Vašem putu", napisala je rektoru u obrazloženju odluke o ostavci profesorica Mirjana Hruškar.

Uz zahvalu na ukazanom povjerenju, prorektorica je navela:

"U ovim za mene neprihvatljivim okolnostima funkcioniranja Sveučilišta u Zagrebu ne osjećam se odgovornom i ne mogu podržati, ni moralno ni profesionalno, Vaše odluke i postupke. Iskreno se nadam da ćete, usprkos svemu, pronaći mudrosti i učiniti pozitivne iskorake za dobrobit i budućnost Sveučilišta i visoko obrazovanja Republike Hrvatske.

Prof. dr. sc. Mirjana Hruškar redovita je profesorica Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta u Zagrebu, podsjeća Jutarnji. 

Čašćenje pečatima i doktoratima

Zanimljivo je ovdje kazati da je rektor Boras prije tri godine u kategoriji znanost ponio pečat mostarskog Večernjaka. 

"Zahvaljujem prije svega Večernjaku koji je omogućio da dobijem ovu nagradu, shvaćam je ne samo osobno, iako sam iz ovoga kraja podrijetlom, dakle iz Ljubuškog - Vitine, ali ta nagrada je prije svega priznanje Sveučilištu u Zagrebu i cijeloj mojoj upravi koji su, da bi izvršili misiju tog Sveučilišta omogućili svim javnim sveučilištima u Hrvatskoj i pomogli im u razvoju. Naime, Sveučilište u Zagrebu najveće je i najstarije i veliko kao sva ostala sveučilišta zajedno, i po znanstvenoj produkciji i po broju nastavnika, i zato se trudi da pomogne svim manjim sveučilištima, a posebice Sveučilištu u Mostaru da pokaže kako je kvalitetno, da poboljša svoju kvalitetu i da postane jedno od najboljih sveučilišta u Bosni i Hercegovini. Isto tako, Sveučilište u Zagrebu je sretno da može razvijati i dobre odnose sa svim sveučilištima u Bosni i Hercegovini jer je to jedini pravi put u zajedničku dobru budućnost", rekao je rektor Boras na dodjeli Večernjakova pečata 2018. 

Ubrzo je na dobiveni pečat uzvratio počasnim doktoratom predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, zbog čega su se neki profesori Sveučilišta u Zagrebu javno bunili. 

Međutim, Boras je bio ustrajan te je u prijedlogu dodjele naveo vrlo značajna postignuća u političkom djelovanju Dragana Čovića, kao i da su Hrvati iz BiH bili izvor iz kojeg se najvećim dijelom nadoknađivao manjak stanovništva u Hrvatskoj. 

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović tada je izjavio da je za njega počasni doktorat obaveza, odgovornost i čast.

Izrazio je zahvalnost što mu je ova visoka titula dodijeljena od strane „najdugovječnije, najorganiziranije, najistaknutije visokoškolske znanstvene institucije hrvatskog naroda, stare 350 godina“.

“To je jedna velika odgovornost koju želim prenijeti na svoje suradnike, na svoj hrvatski narod, ali i na čitavu moju domovinu Bosnu i Hercegovinu“, poručio je Čović.