Roditelji plaćaju punu cijenu vrtića, ali obroke nose od kuće – hoće li Mostar pomoći?

Zamislite da svakog jutra, prije nego što krenete na posao, morate pripremiti tri posebna obroka za svoje dijete koje ćete taj dan ostaviti u vrtiću – pažljivo birajući namirnice, izbjegavajući svaki sastojak koji bi mogao izazvati opasnu reakciju. Dok će druga djeca u vrtiću bezbrižno uživati u zajedničkim obrocima, vaše dijete će jesti hranu koju ste donijeli od doma, jer nema sigurnu alternativu.

Upravo s tim izazovom svakodnevno se suočavaju roditelji djece s celijakijom i višestrukim alergijama u Mostaru. Iako plaćaju punu cijenu vrtića, njihova djeca ne mogu jesti obroke koji se tamo nude, što za njih znači dodatne troškove, ali i brige.

U gradskim vrtićima u Mostaru trenutačno boravi 24 djece s posebnim prehrambenim potrebama, od kojih su dvoje s potvrđenom dijagnozom celijakije, dok su još dvoje u procesu dijagnostike. Njihovi roditelji ne traže posebne privilegije, već samo malo olakšanja.

Baš zato je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara predložena inicijativa da se cijena vrtića za ovu kategoriju djece smanji. Roditelji su taj prijedlog dočekali s oduševljenjem, ne samo zbog financijske pomoći, već i zbog osjećaja da se konačno prepoznaju njihovi svakodnevni problemi.

Dobro bi bilo da se oslobodimo dijela iznosa, što bi nam pomoglo da osjetimo razumijevanje za situaciju u kojoj se nalazimo, to bi nama bila i financijska i emocionalna podrška. Naše potrošačke košare su dva do tri puta veće nego uobičajene, poručuju roditelji iz Mostara za Hercegovina.info.

Neka hrana može biti i smrtonosna

Mirta, majka dvoje djece s višestrukim alergijama, već je navikla na jutarnju rutinu pripreme obroka. Njena djeca ne smiju gluten, mlijeko, jaja, orašaste plodove, ribu, određene vrste voća, povrća, pa čak ni neke vrste mesa. Alergijske reakcije na određene namirnice, objašnjava, mogu biti kobne.

''Ako bi moje dijete pojelo nešto što ne smije, poput jajeta ili mlijeka, moglo bi doći do anafilaktičkog šoka, u tom slučaju ako ne reagirate na vrijeme, posljedice mogu biti čak i smrtonosne'', govori za Hercegovina.info mama Mirta.

Slična je situacija i kod Monike, mame dječaka koji od svoje druge godine ima celijakiju. Njena jutarnja rutina ne razlikuje se puno od Mirtine – od same pripreme obroka, preuzimanja, pa sve do serviranja hrane u vrtiću. Svaki korak zahtijeva dodatnu pažnju i organizaciju.

''Pratim da je njegov jelovnik u skladu s vrtićem taj dan, da se puno ne razlikuje. Samo ja kod kuće spremim nešto što on smije jesti. Toliko ljudi ponekad treba biti angažirano da bi jedno dijete išlo u vrtić – mi kao roditelji, bake, tete, kuharice u vrtiću, pa čak i susjeda koja mi ponekad pomogne i odnese obrok, ali i poslodavac koji ima razumijevanja za moje izlaske s posla'', objašnjava za Hercegovina.info mama Monika.

Posebnu vrećicu spremila je za proslave dječjih rođendana u vrtiću.

''Jako je nezgodno s rođendanima, to će vam potvrditi svaka mama čije dijete ima celijakiju. Da bih mu barem malo olakšala, u vrtića sam donijela vrećicu sa slatkišima koje on smije jesti i kada je neki rođendan u vrtiću tete mu serviraju u njegove dvije posude. Kada se vrećica isprazni, ja je pomalo nadopunim. Na taj način sam riješila ovaj problem''.

Uvijek prisutan strah

I Mirta i Monika, prije svega, osjećaju veliku zahvalnost što vrtić u svoj program uopće prima njihovu djecu s posebnim prehrambenim potrebama. Svjesne su da odgajatelji snose veliku odgovornost jer je često prisutan strah da uopće čuvaju takvu djecu.

"Mi djecu odgajamo i učimo da razumiju zašto je za njih važna njihova posebna ishrana te da smiju jesti hranu samo iz svoje torbe, ali svjesni smo rizika. Velika je to odgovornost, i za nas koji s velikim rizikom ostavljamo svoju djecu, i za tete koje ne mogu 100 posto biti odgovorne za to što bi se moglo dogoditi ako dijete pojede nešto što ne smije", objašnjava mama Mirta.

Razumijevanje pokazuje i mama Monika.

''Trebalo je kuharice uputiti kako njegove obroke držati, zaštiti ih od kontaminacije s drugom hranom i kako pravilno čuvati njegove posude. Svi su to prihvatili, nikada nisu pokazale niti jedan trenutak da im to smeta. Sve su to tako mirno, s osmjehom prihvaćale i na tome sam im neizmjerno zahvalna. Da one nisu bile takve, ja bih vjerojatno odustala od vrtića'', govori.

Možda će se neki zapitati: Zašto uopće nose hranu svaki dan, zašto im u vrtiću ne spreme neku običnu čorbicu i kasnije daju možda koju voćku? Ali, nažalost, nije tako jednostavno. Svaka namirnica za njihovu djecu može biti rizična, a najmanja greška može značiti ozbiljnu posljedicu za zdravlje njihove djece.

''Vi nikada ne znate s čim će se ta hrana kontaminirati. Što ju može dotaknuti. Nošenjem naše hrane mi osiguravamo obroke napravljene u sigurnim uvjetima te smanjujemo rizik da se djetetu dogodi neželjena reakcija tijekom boravka u vrtiću'', objašnjava mama Mirta.

''Meni je vrtić omogućio da dođem u kuhinju, dam upute kuharici i sve organiziram. Ali nezgodno je sve to. Bila sam konstantnom u strahu - je li se kuharica promijenila, je li ona ispravne upute dala drugoj, što ako se ta hrana kontaminira s drugom hranom. Najsigurnije mi je, a tada sam i najmirnija, kada ja njemu odnesem obrok koji sam pripremila onako kako to treba'', dodaje mama Monika.

Vrsta podrške, ali i olakšica

Roditelji jednoglasno podržavaju inicijativu iznesenu na sjednici Gradskog vijeća Mostara za smanjenje cijena vrtića za djecu oboljelu od celijakije i s višestrukim alergijama.

''U početku o tome nismo razmišljali, zbog kompleksnosti situacije bilo nam je samo važno da idu u vrtić. Kasnije smo počeli razmatrati tu mogućnost. Svi su nas pitali plaćate li istu cijenu vrtića kao i drugi s obzirom da smo donosili svoju hranu. Da, zaista plaćamo. Sada je puno veći broj djece s problemima u prehrani, i ova inicijativa je svakako potrebna, sigurno bi bilo dobro da se roditelji oslobode dijela iznosa'', govori mama Mirta.

S njom se slaže i mama Monika, objašnjava to je nešto minimalno, što oni kao roditelji traže.

''Pokušala sam prije vidjeti može li se išta po pitanju učiniti. U vrtiću su mi rekli kako su već postojale takve inicijative ali da nisu naišle na razumijevanje Grada. Ponovno sam pokušala, uputila sam mail Gradu, obratili sam se i Udruzi oboljelih od celijakije koja je na kraju i pokrenula da se uputi ta inicijativa na sjednici. Nama bi to puno značilo s obzirom na sve s čim se nosimo'', govori.

Sve veći broja djece s prehrambenim intolerancijama i alergijama

Iz Udruge oboljelih od celijakije "Gluten free" HNŽ za Hercegovina.info kazali su kako naša županiji svake godine bilježi povećanje broja djece s prehrambenim intolerancijama i alergijama, s toga je ova inicijativa za smanjenje cijena vrtića nužno potrebna roditeljima.

''Roditelji ove djece pripremaju i šalju sva tri obroka, kao i užinu kako bi zaštitili njihovo zdravlje, te spriječili komplikacije i intervencije Hitne pomoći prilikom boravka u vrtiću. Cijene bezglutenskih i hipoalergenih namirnica su visoke, a dostupnost takvih proizvoda u lokalnim trgovinama je ograničena. Osim toga, roditelji svakodnevno strepe od unakrsne kontaminacije i mogućih zdravstvenih komplikacija kod svoje djece'', pojasnili su iz Udruga oboljelih od celijakije HNŽ.

Smatraju da da bi Mostar, kao najveći grad u regiji, trebao biti predvodnik u uvođenju olakšica za obitelji s djecom s posebnim prehrambenim potrebama, s toga planiraju podnijeti službenu inicijativu Gradu kako bi osigurali smanjenje plaćanja boravka u svim vrtićima u gradu za djecu s celijakijom i djecu s multi alergijama.

''U Mostaru ne postoji niti jedan vrtić, škola, produženi boravak, menza, pa čak ni bolnička kuhinja koja može osigurati sigurne obroke za osobe s celijakijom. Priprema hrane za ove osobe zahtijeva odvojene kuhinje, certificirane sirovine i stručno obučen kadar kako bi jelo bilo sigurno za konzumaciju'' naveli su iz Udruge nadajući se da će ova inicijativa dobiti podršku i da će Grad Mostar I ovaj put prepoznati potrebu za sustavnom pomoći ovoj skupini djece i njihovim obiteljima.

Iz Udruge će podnijeti službenu inicijativu Gradu Mostaru kako bi osigurali smanjenje plaćanja boravka u gradskim vrtićima za djecu s celijakijom i djecu s multi alergijama.

''Ova inicijativa već je spomenuta u izlaganju vijećnika Ivana Zelenike, koji je istaknuo brigu za ovu djecu I njihove roditelje, te istaknuo potrebu da se Grad Mostar uključi u vidu smanjenja/subvencije cijene boravka u vrtići za ovu djecu koje će se regulirati posebnim Pravilnikom, što bi bio značajan iskorak I podrška za djecu sa spomenutim dijagnozama'', kazali su iz Udruge.

Besplatan boravak u vrtićima u ŽZH

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji postoje smjernice za zdravu ishranu djece u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ove smjernice su dio šireg okvira za promociju zdrave ishrane i osiguranje adekvatnog nutritivnog sadržaja u ustanovama za djecu. Međutim, specifičan pravilnik koji se isključivo odnosi na prehranu u odgojno-obrazovnim ustanovama u HNŽ nije detaljno definiran, što dodatno otežava implementaciju sigurnih prehrambenih rješenja za djecu s posebnim potrebama u ishrani.

Postoje primjeri gradova i županija gdje su provedene slične inicijative. Tako u Županiji Zapadnohercegovačkoj djeca s celijakijom i u državnom i u privatnom vrtiću uz određenu medicinsku dokumentaciju imaju pravo na besplatan boravak u vrtiću, što odobrava Ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta u čijoj su nadležnosti i predškolske ustanove- vrtići.

U Republici Hrvatskoj za djecu s celijakijom jednom od zaposlenih roditelju putem HZZ-o omogućena skrb za dijete s celijakijom do njegove 8 godine na pola radnog vremena uz punu plaću.

Grad će imati sluha?

Božo Ćorić, načelnik Odjela društvenih djelatnosti Gradske uprave Grada Mostara, vjeruje kako će Grad ovaj put imati sluha za roditelje djece s ovim prehrambenim problemima.

"Već smo ranije ravnateljica gradskih vrtića Danijela Kegelj i ja razgovarali o ovom problemu. Razmatrali smo ga i donijeli prijedlog da se odluka o smanjenju cijene vrtića za roditelje djece s posebnim prehrambenim potrebama uvrsti u narednu odluku o utvrđivanju cijena vrtića za iduću predškolsku godinu", kazao je za Hercegovina.info Čorić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.