RAZGOVARALI SMO S PLANINARIMA 62-godišnja Zagrepčanka se odvažila na jedan od najtežih uspona u Hercegovini

Ferata "Srce Veleža", vrh Botin na kojoj je jučer ozlijeđena penjačica V.H. 1961. iz Hrvatske, jedna je od najzahtijevnijih takvih staza u Hercegovini, na koju se ova šezdesetdvogodišnjakinja odvažila. Žena je, kako doznajemo došla kao dio grupe od 12 iskusnih penjača iz Hrvatske sa svojim vodičima.

Težina ove Ferate ocijenjena je ocjenom "D" što znači teško ili vrlo teško. Kako za Hercegovina.info kaže predsjednik HPD Prenj Josip Drmać, staza je to koja zahtijeva i iskusnog vodiča i kvalitetnu planinarsku opremu, te ono što je najvažnije jako visoku razinu fizičke spreme.

Stijene na ovoj stazi veoma nesigurne

Kako je navedeno na stranici planinarenje.hr, stijene na kojima se nalazi ova staza su jako nesigurne te je pri usponu potreban maksimalan oprez.

Ferata „Srce Veleža“ je dugačka oko 600 metara i na toj dužini sajle treba savladati oko 400 metara visinske razlike. Feratu su izradili članovi PD „Treskavica“ iz Sarajeva s partnerima. Stijene na usponu su dosta krušljive, pa treba izbjegavati veće grupe na ferati. 

Kao nužna oprema za savladavanje ove ferate preporučuje se korištenje seta za samoosiguranje i najmanje jednog „paničara“ koji treba poslužiti za sidrenje da se penjač može odmoriti u slučaju gubitka snage.

Penjači nižeg rasta mogu imati probleme na ovom usponu

Iskusni planinari kažu kako je početak staze lagan i često prevari neiskusnog planinara koji se opusti do dolaska do prvog težeg dijela na kojem ga čeka samo labava sajla  za pridržavanje, dok za noge ostaje samo stijena po slobodnom izboru. Slijede planinarske ljestve širokog gazišta na kojima penjači nižeg rasta mogu imati problema. U tom slučaju, za njih preostaje samo slobodni uspon uz stijenu.

Nakon savladavanja spomenute vertikale, ferata je malo položenija i nudi par mjesta na kojima se može predahnuti. Ovaj položeniji  dio može biti znatno teži jer je na njemu često stijena mokra i klizava, tako da je potreban dodatni oprez. U nastavku uspona, na dosta mjesta sajla je labava, pa treba paziti da se između dva sidrišta nađe samo jedan penjač, jer bi mu drugi mogao prouzročiti veće probleme. Na prethodno spomenutom dijelu uspona, mjestimično su postavljena gazišta iako ga na njegovom najvećem dijelu treba svladati snagom ruku povlačeći se za sajlu. To troši dosta snage i treba je pažljivo čuvati, jer je kraj uspona još daleko.

Najteži dio staze nalazi se točno na sredini

S desne strane sajle mala je polica na koju se može nasloniti koljenom, što može izazvati jako nesiguran osjećaj, pogotovo tko nije imao priliku naći se u situaciji da se velika, gotovo vertikalna stijena nalazi iza vas. Prethodno opisani dio uspona ima težinski faktor „D“. Nesreća je u tome što se nalazi gotovo u sredini ferate i ako se zapne na njemu, rješenje je nimalo lak povratak nazad po ferati ili poziv GSS  da vas skinu. Ovaj najteži detalj bi svi penjači trebali imati na umu kada krenu uz feratu. Ako nikada prije nisu bili u takvoj situaciji, preporuka je da se odmah odustane.

S ove pozicije se nazire izlazak iz ferate jer desno puca pogled na travnate djelove. Nakon blagog grebena dolazi se do adrenalinske poslastice, priječenje ulijevo petnaestak metara,  na kojem se doslovno hoda po rubu kamene police, a ispod vas se nalazi ogroman bezdan. Nakon savladane priječnice, dolazi se do kraće vertikale, koja ima široko razmaknuta gazišta, bez dovoljno hvatišta u kamenu, pa ako se uspon obavlja po vlažnoj stijeni i ovaj dio može biti jako zahtjevan i teže savladiv. Po suhoj stijeni malo se lakše savlada tehnikom slobodnog penjanja.

Nikako se ne preporučuje neiskusnim penjačima

Autor ovoga opisa Marino Vidović opisuje i završetak ferate koji naziva neopisivim osjećajem ali i više puta u opisu staze upozorava na njezine opasne i teške dionice.

"Sam pogled na savladani uspon izaziva neopisiv osjećaj i ushit. Nakon dvadesetak metara položenim grebenom staje se na travu i napušta se ovaj adrenalinom nabijeni uspon. Svaka ferata koja u svom jednom dijelu ima težinski faktor „D“ je zahtjevna i ne preporučuje se penjačima bez iskustva. Krušljivo kamenje je dodatni otežavajući faktor koji se nikako ne smije zaboraviti, niti zanemariti. Penjati se treba oprezno, vodeći brigu o drugima ispod vas".

Vidović nastavlja: "Ocjena ferate je 5 zvjezdica. Još jednom, nije za penjače koji nisu bili na sličnim usponima i bez penjačkog iskustva. Tko je niži rastom, imat će malo više problema, jer ima dosta razmaknutih gazišta. Sajla je na pojedinim mjestima dosta labava, loše je spojena preko sidrišta na kojima nisu odvajane linije, tako da se može dogoditi, ako netko ispred vas previše poteže sajlu, da vi budete izbačeni iz ravnoteže".

Uspon traje 3 do 4 sata

Uspon na ovu feratu, kaže za Hercegovina.info Josip Drmać traje 3 do 4 sata, a za njega nema puno licenciranih vodiča. Nažalost planinarski savezi nemaju kapaciteta za praćenje turističke potražnje.

Drmać kaže kako je moguće bez ičijeg znanja doći do te planinarske staze jer je otvorena, ali preporučuje svakako da se zainteresirani prethodno raspitaju u HPD Prenj ili Planinarskom društvu Zimomor Nevesinje.

"Nikad nije dobro poći u planinu bez obavijesti, obitelji i prijateljima javite gdje idete, koji je pravac kretanja i kada planirate povratak", savjetuje ovaj iskusni planinar.

GSS odradio vrhunski posao

S Drmaćem smo razgovarali i o reakciji GSS-a. Kaže kako ga je oduševila brzina i profesionalnost s kojom su pristupili spašavanju.

"Oni su tu uvijek kad ih trebamo, kada je sve dobro često ih podcjenjujemo, ali kada se dogodi ovakva nevolja, oni prvi uskaču. Iako su volonteri uvijek su prvi na mjestu nesreće, svi su oni vrhunski planinari, alpinisti, spelelozi i penjači. Iako je ova litica jako nepristupačna, GSS je odradio vrhunski posao, transport su izveli profesionalno i stručno".

Žena neće financijski odgovarati za ovu nesreću

Troškove spašavanja kako se čini, neće snositi nitko. Iako su troškovi podizanja dva helikoptera i velikog broja spasitelja izuzetno visoki, ne postoji zakon o GSS-u.

"Koliko je meni poznato iz prijašnjih slučajeva, unesrećena neće financijski odgovarati osim za liječenje u bolnici zato što nemamo zakona o GSS-u. 

Naravno, još uvijek ne znamo uzrok nesreće pa ne možemo spekulirati, ali u zadnje vrijeme je bilo par slučajeva neodgovornih pojedinaca zbog kojih je GSS morao izlaziti na teren ali nažalost nema načina da im se naplate potrošeno vrijeme i resursi koji su potrošeni za njihovo spašavanje", objašnjava Drmać.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.