Raste broj sljedbenika selefijskog pokreta u BiH koji zagovara šerijatsku državu

... simpatizera, stoji u izvješću koji posjeduju strane obavještajne službe koje nadziru stanje u zemlji, piše Večernji list.

Prema tim navodima, najviše je u porastu sljedbenika selefijskog pokreta, kojih je oko 6000, dok je tri puta više onih koji "imaju razumjevanje" za njihova stajališta o stvaranju šerijatske države.

"Spasenje i teror"

Upravo je najviše sljedbenika tog islamskog pokreta sudjelovalo ili još uvijek sudjeluje na ratištima u Siriji i Iraku na strani terorističke organizacije Islamske države, dok pak postoje i drukčije skupine tog radikalnog pokreta koji se bitnije ne razlikuju po izvedbenom načinu obračuna s neistomišljenicima.

O tim različitim skupinama koje djeluju u BiH objavljena je knjiga "Između spasenja i terorizma - Radikalizacija i fenomen stranih boraca na zapadnom Balkanu" autora Vlade Azinovića i Muhameda Jusića. Tako autor Jusić otkriva do sada malo poznate pojedinosti o postojanju nekoliko radikalnih skupina koje se protive tradicionalnome islamu kod Bošnjaka. Najbrojniji su i najuticajniji selefije koji su privukli najviše pozornosti i direktno se suprotstavljaju bosanskom islamu. Jusić objašnjava kako korijeni selefističkih utjecaja potječu od stranih boraca koji su pristigli tijekom rata u BiH.

Iako su selefisti bili i još uvijek jesu percipiranim kao monolitna zajednica, oni su odavno prilično podijeljeni. Čak i prije izrastanja terorističke organizacije Islamska država (ISIL), pokret je doživio značajnu unutarnju podjelu, s četiri glavne selefističke frakcije koje se bore za nadmoć unutar pokreta, navodi Jusić, prenosi Večernji list.

On razlikuje Taqlid Yun, selefistički pokret tradicionalnih konzervativaca koji su isključivo apolitični. Sljedeći je Sahwa pokret, tzv. pokret buđenja selefijskih reformatora koji uživaju najveću potporu unutar tog pokreta. Oni zazivaju islamizaciju kroz obrazovne reforme, sa strogim naglaskom kroz obrazovanje, te eventualne ideološke, ne vojna konfrontiranja sa sekularistima i zapadnjačkim liberalima.

Fenomen stranih boraca

Ti klerici poštuju institucije bosanskohercegovačke države, kao i Islamske države BiH, iako oni ističu svoje neslaganje oko mnogih vjerskih pitanja. Oni su podržali i nedavne poteze Islamske zajednice oko ukidanja tzv. paradžemata i stavljanje pod svoj nadzor.

Džihadisti su jedan od podpravaca radikalnog tumačenja islama i kao takvi pojavili su se za vrijeme rata u BiH, navodi Jusić. "Selefije i BiH koji sebe doživljavaju kao džihadiste ne moraju biti članovi postrojbi kao što je Ahrar al-Sham ili pak krila Al-Nusra Fronta koji je uključen u sirijski sukob. Ti džihadisti, koji zagovaraju ono što oni smatraju "legitimnim džihadom", ne predstavljaju najekstremniji oblik selefijske ideologije, koja je evoluirala pod uticajem militantnog islamskog pokreta.

Najradikalniji pokret koji također ima poklonike u BiH su sljedbenici Tekfira.

"Ti najekstremniji militanti - tekfirski džihadisti - poznati su jer su postali sinonim za Al-Kaidu", naveo je Jusić u knjizi "između spasenja i terorizma - Radikalizacija i fenomen stranih boraca na zapadnom Balkanu", piše Večernji list.