Raspad BiH 'tabu' tema EU

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako je mogući raspad BiH za sadašnje političare u Europi neprihvatljiv, ali i da to ne mora da važi za buduće političare. Ovaj list dodaje:

"BiH važi za disfunkcionalnu državu, što je rezultat rata. BiH nikada neće moći da pristupi EU ako stanje u njoj ostane onakvo kakvo je sada. Do sada su propali svi pokušaji da se promijeni državno uređenje, koje je okaraktarezirao 1995. Dejtonskim sporazumom, tada s ciljem da se zaustavi rat. Nakon brojnih propalih pokušaja reforme ustava sve češće se postavlja pitanje da li je BiH moguća. A potom i pitanja da li je BiH neophodna, te da li se može mirnim putem provesti razgradnja.

Na Zapadu su takva pitanja tabu zbog sramote i neuspjeha Europe i svijeta da spriječe genocid. Riječ "Srebrenica" se provlači kroz sve diskusije koje se vode o BiH. Onaj ko postavlja znak pitanja iznad egzistencije i smisla postojanja BiH izlaže se opasnosti ga optuže za cinizam i zaboravljanje povjesti.

Romantična predstava o ovoj zemlji počiva na tvrdnji kako je to "Jugoslavija u malom". Ali ako se već "originalna" Jugoslavija raspala uz veliki prasak, ako je neki danas vide kao povjesnu grešku, da li može opstati BiH kao "Jugoslavija u malom"? Odgovore nije lako pronaći, jer sva ova pitanja zadiru i u pitanje rata i mira", piše Frankfurter Allgemeine Zetung.

Čija je kranjska kobasica?

Slovenija je izazvala ljutite reakcije Austrije, pa čak i Njemačke nakon što je u Europskoj uniji podnijela zahtjev za zaštitu proizvoda pod nazivom "kranjska kobasica". Ovu kobasicu, naime, kao "svoju" vide i brojni Austrijanci. O tome Süddeutsche Zeitung piše:

"Vlada u Ljubljani želi da kranjsku kobasicu, odnosno njeno ime, zaštiti kao svoj tradicionalni proizvod i tako spriječi druge države da je proizvode pod tim imenom. Ipak, i u drugim dijelovima Europe se proizvodi ista kobasica koja na njemačkom nosi naziv "Krainer wurst", tako da je slovenski zahtjev izazvao ljutnju, pogotovo proizvođača u Austriji. Europska komisija je ipak pokazala razumijevanje za zahtjev Slovenaca i uzela ga na razmatranje. Zbog toga su zabrinuti svi oni koji i dalje žele da svoje kobasice zovu "Krainer". Austrijsko ministarstvo poljoprivrede najavljuje da će uložiti žalbu Europskoj komisiji. U Njemačkoj se također razmatra sličan korak.

U Beču se pokušaj Slovenaca da zaštite ime "kranjska" promatra kao protiumjera zbog odluke iz 1996. kojom je zakonski zaštićen proizvod štajersko ulje. Ovo ulje se inače pravi od sjemenki bundeve. Vlada u Ljubljani je nedavno pokušala da registrira "štajersko ulje s druge stane Mure", što je izazvalo oštre reakcije seljaka u Austriji. Oni su žalbama preplavili Brisel.

U EU su zaštićena imena više od 1.000 namirnica koje se proizvode u samo određenim područjima. Nerijetko je spor oko imena ugrožavao i europski mir. Bitku za konjak su dobili Francuzi, karlovarske oblatne se proizvode samo u Češkoj, a tek ostaje da se vidi ko će dobiti bitku za kranjsku kobasicu", prenosi list Süddeutsche Zeitung.

Izvor: dw.de