Raseljavanje Hrvata postaje dramatično

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

»Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti«, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

»Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više«, konstatirao je Šterc.

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

»Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima. Ljudskog«, zaključio je Šterc.