RANKO BOŠNJAK Ujedno i vijećnik i izvođač radova

Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske donijela je rješenje po kojem Ranko Bošnjak nije u sukobu interesa, zbog toga što je istodobno bio gradski vijećniki ravnatelj tvrtke „Monting energetika“, koja je poslovala sa Gradom Trebinjem u vrijednosti većoj od 30.000 maraka.

Direkt je otkrio kako je odbornik Ranko Bošnjak glasovao za Odluku o načinu financiranja reflektora na stadionu „Police“ u Trebinju, da bi nedugo nakon toga njegova tvrtka bila dio pobjedničkog konzorcija na natječaju za poslove ugradnje reflektora. O tome smo detaljno pisali u tekstu Ranko Bošnjak - i odbornik i izvođač radova.

Tragom naše priče, Transparency international Bosne i Hercegovine (TI BiH) u srpnju prošle godine prijavio je vijećnika Bošnjaka Republičkoj komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS. Uporište prijave bilo je to što Zakon o sprečavanju sukoba interesa RS jasno kaže da izabrani predstavnici ne mogu biti članovi uprave ili direktori gospodarskih društava koja posluju sa organom vlasti Republike ili jedinice lokalne samouprave u vrijeme dok oni vrše javne funkcije, a ako je vrijednost posla vijeća od 30.000 KM.

U slučaju odbornika Ranka Bošnjaka vrijednost posla jeste bila viša od tog iznosa, a on je bio ravnatelj tvrtke „Monting energetika“.

Komisija je postupak pokrenula početkom kolovoza prošle godine te zatražila izjašnjenje od odbornika Bošnjaka, koje je stiglo tek 1. studenog.

Nakon prijave Komisiji, Ranko Bošnjak je direktrosku poziciju u "Monting energetici" prepustio svom sinu Bojanu, a on je ostao na mjestu zamjenika ravnatelja.

Time je otklonio protupravno stanje koje je bilo i povod za prijavu Komisiji, ali ne i činjenicu da je ono u trenutku objave našeg teksta i prijave TI BiH postojalo.

Bošnjakov odvjetnik, vidljivo je u rješenju Komisije, praktično priznaje da je postojalo protupravno stanje zbog koga je Bošnjak prijavljen te naglašava da je ono nakon toga otklonjeno.

„Komisija je zaprimila izjašnjenje po pounomoćniku odvjetniče Draganu Škuletiću u kojem se navodi da je radi otklanjana protupravnog stanja koje je dalo povoda pomenutoj inicijativi poduzeće izvršilo promjenu na mjestu ravnatelja, o čemu su dostavljeni odgovarajući dokazi“, navedeno je u rješenju Komisije.

Da je postojao sukob interesa priznaje i Komisija i naglašava da se Bošnjak više ne nalazi u sukobu.

„S obzirom na to da se gospodin Bošnjak radi otklanjanja protupravnog stanja više ne nalazi na mjestu ravnatelja poduzeća, samim tim se više ne nalazi u sukobu interesa“, stoji u rješenju koje je potpisala Obrenka Slijepčević.

Problematično tumačenje zakona, sukob definitivno postojao

U TI BiH nisu iznenađeni odlukom Komisije, jer je, kako navode, ovo samo jedna u nizu odluka ove Komisije koja nema uporište u zakonu.

Srđan Traljić iz ove organizacije upozorava da je pored lošeg zakona vrlo problematična primjena i tumačenje postojećeg zakona od strane Komisije i da je sve dovedeno do potpunog apsurda.

Najavili su i žalbu na ovakvu odluku Komisije.

„Komisija je morala da utvrdi da li je gospodin Bošnjak bio u sukobu interesa u trenutku podnošenja naše prijave. Mi smo prijavu podnijeli nekad u srpnju prošle godine, a on je tek u studenom obavijestio Komisiju da je napustio poziciju ravnatelja vlastitog poduzeća, tako da je sukob interesa definitivno postojao u trenutku kad smo mi prijavili slučaj. Čekamo odluku Komisije za žalbe“, izjavio je za Direkt Traljić.

On je ukazao i na manjkavosti postojećeg zakona koji regulira oblast sukoba interesa u Republici Srpskoj, navodeći da je neophodno da entitetski i državni zakoni budu usklađeni.

„Ovdje se radi dakako i o nedostacima zakona na koje često ukazujemo, jer u zakonu stoji da funkcioner ne može biti ravnatelj, član uprave ili nadzornog odbora privatnog poduzeća koje posluje sa državom. Vlasnik poduzeća se ne spominje u zakonu. Komisija se ovdje nije upuštala u utvrđivanje toga kako je ovo poduzeće organizirano, tko je član upravnog, a tko nadzornog odbora i to je posebna priča“, ističe Traljić.

Dodaje da u slučaju zakona iz Republike Srpske nije problematično da sin nekog funkcionera bude ravnatelj poduzeća koje posluje sa državom, dok je na državnom to problem.

„Kada govorimo o nedostacima zakona, ova zabrana javnim funkcionerima da vode privatna poduzeća koja posluju sa javnim sektorom, na državnom razini odnosi se i na članove obitelji tih funkcionera. U entitetskom zakonu to nije slučaj, tako da nije zabranjeno da sin nekog funkcionera bude ravnatelj poduzeća koje posluje sa državom. Na državnoj razini jeste i mi smo recimo u takvom slučaju podnijeli dvije značajne prijave protiv Nermina Nikšića i Milorada Dodika i čekamo da se donesu odluke. Zbog toga smatramo da svi ovi zakoni treba da budu usklađeni, jer je to važan mehanizam prevencije korupcije“, zaključio je Traljić za Direkt.

Odbornik Ranko Bošnjak odbio je da govori za „Direkt“ i u telefonskom razgovoru samo nam je poručio da ga ne peglamo više.

Inače, nabavka i ugradnja reflektora na stadionu Nogometnog kluba „Leotar“ posao je za koji je grad izdvojio oko 1,6 milijuna maraka bez PDV-a i ova nabavka realizirana je tek iz trećeg pokušaja, mijenjane su vrste postupka i cijene reflektora, koji su sve vrijeme bili na meti kritike lokalne oporbe.