RAFINERIJA NAFTE U BRODU Nude usluge košenja trave, uprava zarađuje preko 100000 KM mjesečno, a radnicima kasne primanja

Dok je Rafinerija nafte Brod u, za našu zemlju, nevjerojatno velikim dugovima, direktor i njegovi suradnici mjesečno zarađuju desetke tisuća maraka neto, a bruto primanja direktora Anatolija Karaljusa iznose oko 28.000 maraka, doznaje portal Infoveza.

Naime, poznato je da je samo prošlu godinu Rafinerija u Brodu završila s gubitkom od 42,5 milijuna KM, čime je akumulirani gubitak ove tvrtke povećan na 821 milijun. I pored ogromnih gubitaka i neplaćanja poreza, Porezna uprava Srpske ne planira blokadu računa ove firme, au izjavi za naš portal tvrde da Rafinerija nema dugovanja!

Poštovani, sukladno Vašim postavljenim pitanjima obavještavamo Vas da porezni obveznik AD „Rafinerija nafte Brod“ nema dospjelih, a neplaćenih obveza za poreze i doprinose, pa ne postoje razlozi za blokadu računa“, rekao je Goran Maričić, direktor Porezne uprave.

Za sve to vrijeme ostali rukovodioci (zamjenici direktora) Rafinerije zaradili su nešto više od 20.000 KM bruto, pa se postavlja logično pitanje kako je moguće da firma može isplaćivati ​​toliki novac menadžerima, pogotovo menadžerima koji bilježe katastrofalne rezultate. u poslu?

To je samo jedna od stvari oko kojih se u Rafineriji nafte spore, s obzirom na to da se Rafinerija do sada ne bavi onim čime se bavila i trebala baviti, već sasvim drugim djelatnostima. Podsjetimo, dvije godine nakon havarije koja se dogodila u listopadu 2018., tvrtka se prebacila na proizvodnju stlačenog prirodnog plina, a od sljedeće godine na proizvodnju polimernog bitumena koji se doprema u Rafineriju i miješa s drugim sirovine.

“Od kada je Rafinerija nafte Brod prestala s radom, stvorio se određeni deficit bitumena na tržištu koji smo na ovaj način uspjeli zatvoriti. Imamo stabilnu opskrbu, proizvod je europskog podrijetla i time ćemo zadovoljiti sve zahtjeve tržišta“, objasnio je Aleksandar Ivanković, komercijalni direktor Optima grupe.

Naš portal ekskluzivno otkriva kako tvrtka koja bi se trebala baviti proizvodnjom/preradom energenata općini Brod već duže vrijeme nudi usluge košnje trave, odnosno održavanja travnatih površina, au posljednje vrijeme je pokušavajući se nametnuti kao tvrtka koja bi grijala općinu tijekom sezone grijanja. No, kako stvari trenutno stoje, općina Brod odbija prihvatiti te usluge.

Da je Uprava tvrtke na ideju o održavanju travnatih površina došla još 2019. godine potvrđuje i dokumentacija koja je u posjedu našeg portala, kada je počela nabavka potpuno novih traktora i kosilica.

Sa druge strane, Rafinerija redovno plaća sve takse i druge obaveze prema opštini, ali zato ispaštaju zaposleni kojima kasne plate i topli obroci. Sa 1.1.2023. radilo je 473 radnika, od toga njih 170 koji su bili „na čekanju“ i primali 70% redovne plate. Poređenja radi, nekada je radilo preko 1400 radnika.

S obzirom na sve navedeno i izuzetno tešku finansijsku situaciju u Rafineriji, posebno zabrinjava otkriće portala Capital, koji je ranije pisao da su vlasnici „Optima grupe“ Banjaluka, investitori iz Rusije, za nepune tri godine (2019-2022) upumpali u to preduzeće 1,77 milijardi maraka kroz njegovu dokapitalizaciju. Iako je riječ o najvećoj stranoj investiciji u Republici Srpskoj od njenog postojanja i prilici koju vlast, ali i investitori, ne bi propustili da iskoriste za promociju, sve se odvijalo pod velom tajne i daleko od očiju javnosti, pisao je Capital.

Sa druge strane, Rafinerija redovno plaća sve takse i druge obaveze prema opštini, ali zato ispaštaju zaposleni kojima kasne plaće i topli obroci. Sa 1.1.2023. radilo je 473 radnika, od toga njih 170 koji su bili „na čekanju“ i primali 70% redovne plaće. Poređenja radi, nekada je radilo preko 1400 radnika.

S obzirom na sve navedeno i izuzetno tešku finansijsku situaciju u Rafineriji, posebno zabrinjava otkriće portala Capital, koji je ranije pisao da su vlasnici „Optima grupe“ Banjaluka, investitori iz Rusije, za nepune tri godine (2019-2022) upumpali u to preduzeće 1,77 milijardi maraka kroz njegovu dokapitalizaciju. Iako je riječ o najvećoj stranoj investiciji u Republici Srpskoj od njenog postojanja i prilici koju vlast, ali i investitori, ne bi propustili da iskoriste za promociju, sve se odvijalo pod velom tajne i daleko od očiju javnosti, pisao je Capital.

Čini se da institucije Republike Srpske uvijek zaneme kada se spomene naftni sektor RS i prebacuju odgovornost s jednih na druge, pa na treće. U pokušaju da dobijemo bilo kakvu povratnu informaciju, obratili smo se i Ministarstvu gospodarstva i poduzetništva, koje nas je proslijedilo Ministarstvu energetike i rudarstva, a oni Rafineriji, gdje smo, kao i obično, ostali uskraćeni za komentar.

Ekonomisti smatraju da je sve što se tiče privatizacije naftnog sektora u RS kontroverzno.

„Sve u vezi privatizacije naftnog sektora Republike Srpske je zavijeno velom tajne, a to je zbog toga što je  naftni sektor prodan firmi koja je u djelimično ruskom, a djelimično ofšor vlasništvu, odnosno vlasništvu koje je registrovano u jednom od „poreskih rajeva“ i nema načina da se ono tačno utvrdi. Situacija je takva iz dva razloga: Prvi je taj što menadžment posluje na sličan način kako posluju ruske firme u Rusiji i veoma malo informacija je transparentno. Evo npr. kako nema tačnih informacija o tome prema kome Rafinerija u Brodu ima tolike dugove“, pita se ekonomista Zoran Pavlović.

Još jedan problem koji Pavlović navodi komentira iz osobnog iskustva.

“Pokušao sam s njima uspostaviti suradnju u vidu konzultantske kuće, ali unatoč mojim nastojanjima da pokažem dobre stvari koje tvrtka radi, oni nisu pristali na to.” To znači da tvrtka nema medijski pristup, ljudi ne znaju kako tvrtka funkcionira, koje su dobre, a koje manje dobre poslove radili itd., objašnjava Pavlović.

Na pitanje zašto Rafinerija ne radi, odnosno zašto se ne bavi svojom osnovnom djelatnošću, već ulazi u sferu održavanja travnatih površina i topliniranja općine Brod, Pavlović odgovara da je to vjerojatno zato što bi njeno pokretanje zahtijevalo ozbiljne remonte, koji su jako skupi, pa im je, kako tvrdi, bolja računica s time što su trgovci, a ne proizvođači.

„Sa druge strane, Optima grupa, u čijem je vlasništvu i Rafinerija Brod, ima svoju rafineriju ulja koja dobro posluje, a pravi gubitke, što je neshvatljivo“, ističe Pavlović.

Interesantno je i objašnjenje koje Pavlović daje za silan novac, odnosno dokapitalizaciju Optima grupe.

“Radila sam na jednom projektu i naišla sam na razne informacije u vezi s “postupkom plaćanja drugih u moje ime”, i to je jedna varijanta za koju mislim da je moguća. Dakle, određenim ugovornim sustavom plaćalo se dobavljačima kojima se duguje. U prijevodu, Optima je kroz ugovorni sustav vršila plaćanja prema trećim osobama na način da je novac umjesto Optimi isplaćivan drugoj firmi i to se samo evidentira u Centralnoj banci BiH i ne mora evidentirati bilo u ministarstvima. To je jedna od mogućih opcija, jer u tom slučaju nema platnog prometa, odnosno transfera kroz zemlju”, zaključuje Pavlović.

Ne možemo dokazati je li Pavlović u pravu i je li se to stvarno dogodilo, s obzirom da šute i institucije i Optima grupa.