RADNA VERZIJA NOVOG USTAVA RS Ukida se Vijeće naroda, uvodi se vojska i novi politički poredak

Novim Ustavom Republike Srpske predviđeno je ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske, potpredsjednika, uvođenje Vojske Republike Srpske, reguliranje pitanja Brčko distrikta te određivanje glavnog grada i prijestolnice Republike Srpske.

Prema prijedlogu novog Ustava, Banja Luka će biti glavni grad Republike Srpske, dok će status prijestolnice dobiti Istočno Sarajevo/Pale, stoji u radnoj verziji Ustava, prenose Nezavisne novine.

Preambula

Preambula Ustava navodi da se ustavno uređenje Republike Srpske temelji na pravnom kontinuitetu od 9. siječnja 1992. godine kao dana proglašenja Republike i 28. veljače 1992. kada je donesen prvi Ustav Republike Srpske; na povijesnom kontinuitetu srednjovjekovne državnosti zemalja kojima su vladale dinastije Nemanjića, Kotromanića i drugih; na Dogovorenim osnovnim principima (Ženevski principi od 8. rujna 1995.) i nastavku dogovorenih principa (Njujorški principi od 26. rujna 1995.), kao i obiteljskim vrijednostima koje uživaju najviši stupanj zaštite Republike.

Naglašavajući posvećenost poštovanju ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratskih vrijednosti i vladavine prava, uvažavajući tradiciju srpskog i drugih naroda u borbi protiv fašizma i nacizma, te izražavajući opredijeljenost za potpuno poštovanje i primjenu Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji Aneksom 4 nedvosmisleno prihvaća, potvrđuje i jamči ustavnopravni položaj Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske kao ustavotvorno tijelo donosi Ustav Republike Srpske.

Osnovne odredbe

Osnovne odredbe definiraju Republiku Srpsku kao suveren, jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet (suverenitet), potvrđen voljom naroda i Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH te Ustavom BiH.

Republika Srpska definirana je kao država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive.

U članku 4. definirano je da Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije te da joj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti, osim onih koje su člankom 3. Ustava BiH izričito predviđene kao nadležnosti institucija BiH.

Člankom 5. navodi se da Republika Srpska suvereno odlučuje o ovlastima Republike, zadržavajući pravo da svojom slobodnom voljom istupi iz sporazuma na razini BiH. Nadalje, predviđeno je da se takav sporazum može potvrditi referendumom u Republici, kao i sporazum o promjeni granične linije između Republike Srpske i Federacije BiH.

Članak 6. propisuje da Narodna skupština i Vlada Republike Srpske mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta, mjere ili aktivnosti tijela na razini BiH, ako nisu u skladu s Ustavom BiH. Zakoni koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH ili koji nisu proistekli iz sporazuma entiteta ne proizvode pravni učinak u Republici Srpskoj.

Također je propisano da će se zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH primjenjivati na teritoriju Republike Srpske tek nakon što ih potvrdi Narodna skupština Republike Srpske.

Brčko distrikt

Člankom 7. regulirano je pitanje teritorija Republike Srpske, koje je definirano kao jedinstveno, nedjeljivo i neotuđivo u skladu sa Sporazumom o graničnoj liniji između entiteta.

Brčko distrikt, prema ovom prijedlogu, bio bi zajedničko vlasništvo Republike Srpske i Federacije BiH, a njegov status ne bi se mogao mijenjati bez njihove suglasnosti.

Pravo na samoodređenje

Člankom 9. predviđeno je da Republika Srpska ima pravo na samoodređenje. Također, navodi se da Republika Srpska može uspostavljati specijalne paralelne veze te se udruživati u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupama država.

Simboli

Službeni jezici u Republici Srpskoj bili bi srpski te jezici bošnjačkog i hrvatskog naroda, dok bi službena pisma bila ćirilica i latinica. Republika Srpska imala bi zastavu, grb i himnu, čiji bi izgled bio reguliran ustavnim zakonom.

Novi Ustav ne predviđa da himna bude "Bože pravde", već da se nakon himne Republike izvodi svečana pjesma "Bože pravde".

Glavni grad bio bi Banja Luka, dok bi prijestolnica Republike bila Istočno Sarajevo/Pale.

Ljudska prava i slobode

Norme koje jamče ljudska prava i slobode ostale bi manje-više iste kao u prethodnom Ustavu.

Člankom 34. jamči se sloboda vjeroispovijesti, a vjerske zajednice bile bi jednake pred zakonom i slobodne u obavljanju vjerskih poslova i obreda.

Srpska pravoslavna crkva definirana je kao crkva srpskog naroda i drugih pravoslavnih naroda te bi imala zaštitu Republike.

Vojna neutralnost i obrana

Člankom 116. predviđeno je da Republika Srpska može proglasiti vojnu neutralnost ili odlučivati o vojnom savezu s drugim državama.

Člankom 116a propisano je da Republika Srpska ima svoju vojsku, a o Vojsci Republike Srpske donosi se poseban zakon.

Vlast

Prema prijedlogu novog Ustava, ustavotvornu i zakonodavnu vlast obavljala bi Narodna skupština Republike Srpske, izvršnu vlast Vlada, dok bi sudska vlast pripadala sudovima.

Člankom 80. propisano je da Narodna skupština raspisuje republički referendum, uključujući referendum o statusu Republike. Također, predviđeno je da Narodna skupština raspisuje izbore za narodne zastupnike i predsjednika Republike.

Novi Ustav ne predviđa postojanje Vijeća naroda.

Najznačajnija promjena u vezi s funkcijom predsjednika Republike jest ukidanje potpredsjedničke funkcije. Predsjednik Republike također bi imao ovlasti zapovijedanja Vojskom Republike Srpske te imenovanja i unapređivanja časnika.

Člankom 98. predviđeno je da predsjednik Republike ne može biti kazneno ili građanski odgovoran za bilo koji postupak izvršen u okviru svojih dužnosti.

Sudska vlast

Nadležnosti sudova uglavnom bi ostale iste, uz dodatak da bi Ustavni sud Republike Srpske odlučivao o primjeni zakona i akata tijela BiH na teritoriju Republike Srpske.

Također, propisano je da se zakonom osniva Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Republike Srpske, koje bi bilo nadležno za imenovanja, disciplinske postupke i prestanak mandata sudaca i tužitelja u Republici Srpskoj.