RADE BOŠNJAK PRED SUDOM Obavijestio sam predsjednika Dragana Čovića o natječajnoj dokumentaciji

Rade Bošnjak Općinski sud u Mostaru

Na Općinskom sudu u Mostaru jučer je održana glavna rasprava u predmetu 'Rade Bošnjak v. Hercegovina.info' i Kristine Perić odnosno slučaj u kojem bivši ravnatelj ZZO HNŽ tuži naš portal zbog klevete i neistinitih navoda u aferi 'Peti kat'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je jučerašnje ročište, prema iskazima svjedoka i stranaka uključenih u parnicu te razmjerima afere, izgledalo više kao suđenje za organizirani kriminal pred Županijskim sudom, ipak je riječ o slučaju u kojem smo na 'optuženičkoj klupi' zbog medijskih navoda koji su, kako je istaknuo sam Bošnjak, njemu prouzročili autoimunu bolest zbog čega prima terapije na dnevnoj i mjesečnoj bazi.

U glavnu raspravu krenulo se monotono saslušavanjem tužitelja Rade Bošnjaka od strane svoje punomoćnice Amele Methadžović, a u višesatnom ispitivanju Bošnjak je bio fokusiran na djelovanje i aktivnosti pozicije direktora ZZO HNŽ koju je obnašao u dva mandata. Prvi put od 2004. do 2008. godine, nakon čega je mandat prekinuo zbog izbora u hrvatski Sabor te se na čelo tog javnog poduzeća vraća 2012. godine gdje je bio sve do prošle godine kada je umirovljen. 

Bošnjak, koji se pred sudom predstavio kao magistar menadžmenta, nakon podužeg uvodnog ekspozea o pravilniku ZZO-a na upit svoje punomoćnice da odgovori tko je sve bio upoznat s izradom novog software rješenja u koji su krenuli nezadovoljni dosadašnjim IZIS-om, iznenadio je sve prisutne u sudnici rekavši da je on osobno obavijestio Gorana Opsenicu (tadašnji ministar zdravstva HNŽ) te predsjednika o natječajnoj dokumentaciji. Sutkinji Gordani Puljarević bilo je nejasno o kojem predsjedniku je riječ i pitala ga je misli li na šefa stranke. Bošnjak je na to odgovorio da je riječ o predsjedniku Draganu Čoviću te dodao da misli na predsjednika Doma naroda. 

Za one koji od početka nisu pratili aferu 'Peti kat', možda nije loše razjasniti neke stvari. Rade Bošnjak je kao direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ 2013. implementirao u suradnji s tvrtkom 'CUSPIS' sustav koji su nazvali IZIS (integracijski informacijski zdravstveni sustav) i trebao je ujediniti sve županijske zdravstvene institucije od ZZO, tri bolnice, sve domove zdravlja, ministarstvo te sve ugovorne ortopedske trgovine i ljekarne. Taj sustav još je implementiran u 3-4 županije u Federaciji duži niz godina, a koristi se još uvijek i u HNŽ. Prema našim saznanjima o kojima smo pisali godinama unazad, Bošnjak je htio 'otkačiti' CUSPIS kojeg zastupa Vinko Kojundžić te sa svojim, kako ih je on na sudu nazvao, volonterima razviti novi sustav koji bi mogli implementirati u HNŽ, ali vjerojatno i drugim županijama te kako bi kao isključivi intelektualni vlasnici programa mogli ostvariti višemilijunsku korist.

Susret Ante Kvesića i Vinka Kojundžića

Rade Bošnjak je na sudu rekao kako su u projekt novog sustava krenuli jer su bili nezadovoljni dosadašnjim rješenjem na koje se žalilo medicinsko osoblje, ali i ravnatelji poput Ante Kvesića. Tu je bio posebno slikovit opisavši susret ravnatelja Kvesića i Kojundžića

"Nakon samo tjedan ili dva rada u SKB Mostar ravnatelj bolnice dr. Ante Kvesić me nazvao i rekao ovim riječima 'One tvoje sam potjerao, a Vinko (čovjek koji je radio u bolnici ovaj sustav) u bolnicu može doći samo s uputnicama".

Herceg Kvesić Opsenica

Upitan o volonterima-programerima koji su besplatno htjeli pomoći javnoj instituciji kao što je ZZO HNŽ, Bošnjak je odgovorio da je ukupno 80 ljudi bilo uključeno u razvoj nove projektne dokumentacije, ali da je volontera bilo 8-10 i da ne može precizirati jer su se izmjenjivali u uredu. Brojku od 80 ljudi činili su 'dobrovoljci' iz ZZO te druge kolege ekonomske, pravne ili medicinske struke. Potvrdio je da su se zbog skučenosti prostora ZZO u Dubrovačkoj ulici, volonteri nalazili na petom katu u zgradi poliklinike Vitalis te da ne zna u čijim prostorijama (op. Katarina d.o.o.).

Hercegovina.info u ovom predmetu zastupaju odvjetnici Haris Hakalović i Milenko Krčum, a upravo je Krčum nastavio ispitivanje Bošnjaka u nastavku saslušanja.

Na upit je li mu čudno da netko tko obavlja progamerske poslove na volonterskoj osnovi koristi poslovnu prostoriju tvrtke s kojom zaključuje ugovore i naplaćuje svoje usluge, Rade Bošnjak je kazao da mu nema ništa čudno jer kad govori o volonterskom poslu onda je to volonterski posao za Zavod.

U nastavku je istaknuo kako misli da je Ante Kvesić nestranački ravnatelj SKB Mostar, kao i to da mu nije poznata stranačka pripadnost Gorana Opsenice.

"Stranka utjecala na moj život i moju karijeru"

Upitan o stranački pripadnosti nije zatajio svoju lojalnost.

"Ja sam jedan od utemeljitelja HDZ-a i bio sam jedno vrijeme predsjednik kluba utemeljitelja. To je utjecalo na moj život i moju karijeru, i to je sasvim normalno. Ovo nije razlog zbog čega sam o projektu IZIS obavještavao Dragana Čovića. Svaka stranka koja preuzme odgovornost za vlasti i upravljanje ima svoje određene ciljeve i strategiju zbog čega je od birača dobila potporu te je onda i korektno bilo da se to uzme kao dužnost i provoditi i realizirati. Obzirom na to sasvim je normalno najodgovornijeg čovjeka u stranci upoznati s tim kako stvari na terenu teku, te ima li problema ili poteškoća, a u vezi s provedbom programa stranačkog na temelju kojeg je stranka dobila potporu birača. Imenovan sam za ravnatelja zavoda u postupku javnog natječaja koje je provodilo Ministarstvo zdravstva, a odluku je donosila županijska vlada", naglasio je i dodao da u natječajima nije bio favoriziran u odnosu na druge kandidate. 

Istraživačko novinarstvo bez ikakvog predumišljaja

Kristina Perić, u to vrijeme glavna urednica portala hercegovina.info i autorica svih tekstova koji su predmet tužbe pred sutkinjom je potvrdila da ona osobno, a ni portal nisu poznavali Radu Bošnjaka prije navedene afere te da ni u jednom slučaju nije bilo namjere klevete ili iznošenja neistina, nego su jednostavno činjenični podaci ukazivali jedno na drugo što je rezultiralo uključivanjem najviših državnih istražiteljskih organa u cijeli slučaj.

"Zanima nas kako tolike godine i iz kojeg izvora Rade Bošnjak plaća programere koji čak i u uvjetima u BiH ne rade ispod mjesečnih 5.000 KM. Onda dolazimo do fiktivnog ugovora s Tomislavom Marićem, navodno za neke poslove u ZZO, a zapravo na poslove na petom katu. Znači, tvrtka Eronet u vrijeme cijele afere bila je poslodavac Tomislavu Mariću. Na naš upit znaju li za njegovo djelovanje u zavodu za ugovor o djelu za aktivnosti na petom katu odgovaraju da ne znaju, i da prvi put su o tome saznali iz medija. To je dakle službeni odgovor Eroneta. Zanimljivo i s druge strane poslodavac Bandića (Elektroprivreda HZ HB) ne zna da on djeluje na petom katu „volonterski“, ne zna da ima nekretnine u Zagrebu gdje je i sin Rade Bošnjaka iz čega zaključujemo da su djelatnosti na petom katu skrivane kao i odgovori. Gospodin Rade Bošnjak po našim saznanjima ima mnoge nekretnine u Zagrebu, Risovcu, Mostaru, samo u zgradi 'Ministarka' ima 2 stana, što je nezamislivo i nemoguće običnom čovjeku zaraditi za jednog poštenog života. Uz svu dokumentaciju koju smo imali pišući članke to se nametalo kao jedna logičnost. Ono što odgovorno moram reći da nitko na portalu Hercegovina.info nije imao nikakve predumišljaje niti namjere da kleveta ili laže oko IZIS-a ili bilo čega drugog. Priča, dokumentacija, članci, sve se redalo samo i dolazilo dan za danom samo od sebe. Kada je u pitanju prostor u Prozor Rami tu vozač Vlade Čuljka, član mladeži HDZ Bogodol kupuje kat trošne kućice, prizemlje, mislim da je 1954. godine izgrađena ta kuća, za 50.000 KM. Prodaje ga Radi Bošnjaku, odnosno Zavodu, Rade potpisuje ugovor, za 250.000 KM. U trenutku kupnje taj kat nema ni pravi strop već nekadašnju sturu, odnosno šiblje što bi se stavljalo u plafon u Hercegovini. S adaptacijom taj prostor košta zavod preko 300.000 KM, prostor iz 1954. godine.", naglasila je u svom iskazu Perić te dodala da je afera 'Peti kat' rezultirala i nagradom za najbolji novinarski istraživački rad, koju je dobila za 'Peti kat'.

U svojstvu parnične stranke saslušan je i Mario Ćosić, vlasnik portala koji je kao programer sa skoro 20-godišnjim iskustvom realnog sektora govorio o besmislenim i nelogičnim potezima ZZO HNŽ.

"Nevjerojatna je činjenica, a to je danas gotovo nemoguće i naći da ZZO anagažira osobe kao stručnjake u ovako složenom projektu koje rade u javnom poduzeću što samo po sebi govori o njihovoj stručnosti jer obzirom na realni sektor i ono što se nudi i visinu plaća programeri su prije 10 godina preselili u realni sektor. U konkretnom slučaju kada je u pitanju ZZO smatram da nije bilo ekonomske i funkcionalne opravdanosti da se ide u razvoj novog softvera obzirom na mogućnost današnje modularnosti odnosno razvoja neovisnog sustava koji mogu međusobno komunicirati na kraju. Osobno smatram da je krajnji cilj bio da se izgradi kakav takav informacijski sustav da se izbaci iz uporabe trenutačni IZIS kako bi se kroz buduća održavanja i jednokratno plaćanje, a kroz privatne tvrtke koje su po mom sudu bliske vladajućima, kroz plaćeni porez na dobit, ostatak novca izvukao iz tih privatnih poduzeća. Na natječaju pobjeđuje onaj tko raspisuje natječaj, što znači da se natječaj 'crta' po sebi. Izgradnjom paralelnog IZIS sustava na kojem je radila ekipa na petom katu nakon objave natječaja, konkurenciju bi se na taj način izbacilo iz utrke, odnosno sve one koji nemaju gotovo rješenje kao ekipa iz 'Petog kata' što čini utakmicu neravnopravnom", kazao je Mario Ćosić.

Susret u Šibeniku

Predstavnik CUSPIS-a Vinko Kojundžić potvrdio je na Općinskom sudu u Mostaru kako se s Radom Bošnjakom našao u Šibeniku u vrijeme kada je, prema njegovim navodima, Bošnjak panično pobjegao iz BiH 2021. godine u strahu od istražnih organa. 

"Negdje 2021. godine bio sam pozvan u Sarajevo od strane odvjetnika Nermina Vila koji je u to vrijeme bio odvjetnik Zavoda, ali i radio za Cuspis kao odvjetnik u isto vrijeme. Na tom sastanku u brdima iz Sarajeva, u restoranu ponuđeno mi je da bez naknade prepišem tvrtku Cuspis d.o.o. Brčko, u protivnom će me tužiti Zavod za vlasništvo nad softverom koji se izvršava u HNŽ. Samo bih napomenuo da ne radimo samo u HNŽ već da isti softver funkcionira i u Bosansko-podrinjskoj, Srednjobosanskoj, Zeničko-dobjskoj i Posavskoj županiji. Ono što ja posjedujem dokaze, dio dokaza je izašao u medije, koji potvrđuju da je Rade Bošnjak nalagao djelatnicima da odaju informacije tvrtkama Triples i Info Herc s petog kata o tome kako radi postojeći softver te da ih povezuju sa ljudima iz zavoda i doktorima koji su im također davali informacije. Postoje video zapisi sastanaka od kojih je samo audio dio objavljen u medijima, međutim ja mogu sada pokazati sudu na mojem mobitelu videozapis iz toga sastanka koji je objavljen na Hercegovina.info, a na kojem se vidi da je Rade bio na tom sastanku i osobno govorio. Nadalje imam neposredne info da je Rade Bošnjak naložio Renati Karačić, djelatnici informatike zavoda da sve osobne podatke o svim osiguranicima oko 180.000 dostavi tvrtkama na petom katu. Osoba koja je koordinirala te sve aktivnosti koja se može čuti na snimkama je Mihovil Čuljak kodnog imena 'Željezničar' koji je radio usporedbe funkcionalnositi IZIS-a i novog softvera", zaključio je Kojundžić u svom iskazu.

Na suđenju se pojavio i ministar Opsenica

U nastavku saslušanja koje se odužilo i izvan radnog vremena, saslušan je u svojstvu svjedoka Rade Bošnjaka i Goran Opsenica. Bivši ministar zdravstva Hercegovačko-neretvanske županije i aktualni zastupnik u Domu naroda.

"Vlada je 2016. godine donijela strategiju razvoja zdravstva u županiji u kojoj je jedan od ciljeva bio razvoj integriranog zdrav informacijskog sustava. Par godina nakon što su donesene odluke skupštine i vlade i razvoja ova oba sustava, DRG i IZIS, i dobivali smo informacije iz bolnice da to u praksi ne funkcionira. Kako je vrijeme protjecalo, a nismo dobivali poboljšanje i očekivane rezultate ja sam od Zavoda zatražio da se provede revizija postojećeg sustava IZIS i da to učini neovisna i vjerodostojna institucija. Takvu reviziju za koju je raspisan javni natječaj dobila je tvrtka iz Zagreba i rezultat analize je bio da od postojećeg sustava koji imamo ne možemo dobiti ono što trebamo i tražimo. Od odluke Skupštine je prošlo 4 godine, a strategije Vlade vezano za IZIS tri godine. Od Zavoda smo zatražili da sukladno nalazu revizije predloži ili nađe način na koji ćemo doći do onoga što je bio i cilj. Zavod je tad nakon toga raspisao ponovo javni natječaj, ne znam točno koje godine, ali je bilo poslije revizije. Natječaj koji je trebao riješiti ovaj problem. Imam saznanja da se gospodin Kojundžić žalio na uvjete natječaja i koliko je meni poznato taj natječaj je obustavljen, ne znam zbog čega", prisjetio se Opsenica.

Iz ZZO HNŽ procurili podaci osiguranika na USB-u

Posljednja među saslušanima je bila i svjedokinja iz ZZO HNŽ koja je zorno opisala stanje kakvo je vladalo u poduzeću tih godina. Istaknula je da je njih iz užeg kruga ljudi kontaktirao Rade Bošnjak i najavio novi sustav koji će razvijati. Prema njezinim riječima, nedugo nakon toga u ZZO su se pojavili Tomislav (Tomi) Marić, Damir Zelenika te Milenko Čović, vlasnik Katarine d.o.o.

"Obzirom da kolega i ja nismo IT stručnjaci uključila se Renata Karačić koja je dobivala zadatke vezano za taj novi IZIS, a njene radnje su bile utemeljene na tome jer je ona imala šifru za ulazak u IZIS, za taj IT dio gdje su osiguranici. Ona je putem USB-a kopirala sve osiguranike koje se nalaze u IZIS- u i kopirala sustav kako stranica izgleda IZIS-a, odakle se krenulo, i to je taj novi IZIS. To je trajalo punih 5 godina da bi dosegli ovaj stari IZIS, da sve što ima u starom mora postojati i u novom. Pošto su pojedini procesi vezani s vanjske strane, onda su se uključivali pojedini s vanjske strane za procese koji su pomagali kako napraviti pojedine procese odnosno funkcionalnosti tih procesa. Ja sam napustila Zavod zbog nekih osobnih razloga, ali i pritisaka u lipnju 2021. godine gdje sam bila upozorena od nekih prijatelja da stvari koje se rade u Zavodu nisu ispravne i da pošto sam u tome sudjelovala da je za moje najbolje da to i napustim", istaknula je.

Nastavak na Općinskom sudu zakazan je za 14. listopada kada će obje parnične stranke iznijeti završne riječi, a presuda će se donijeti 30 dana nakon toga.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.