PRVO ĆE LAKŠE ZADATKE Ljubić zapostavlja demografsku obnovu Hrvata, a piše pisma

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Božo Ljubić zapostavlja ulogu demografskog obnovitelja Hrvata za koju određen, ali ne i predodređen, pa odlučuje vratiti se lakšim zadatcima i pisati pisma koja nitko ne čita. Ljubić je tako pisao pismo predstavnicima međunarodne zajednice, koji su nedavno s domaćim dužnosnicima održali cijeli niz sastanaka. Upozorio je "na najdublju političku i institucionalnu krizu u zemlji od Daytona do danas", taman kao da ovi to već nisu spoznali. 

Pismo je upućeno Anthony Blinkenu, Gabrielu Escobaru, Matthew Palmeru, Gregory W. Meeksu, Josepu Borrellu, Angelini Einchorst, Christianu Schmidtu, Johannu Sattleru, Ericu Nelsonu, veleposlanicima zemalja Europske unije kao i nekim domaćim akterima.   

Ljubić u svom viđenju trenutne političke situacije u BiH, kao i mogućem rješenju, uz ostalo, navodi kako je u svrhu izlaska iz postojeće krize, neophodno razumjeti zbog čega je BiH i 26 godina nakon rata i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma (DMS) još uvijek "podijeljeno društvo i nestabilna država" te što bi trebalo učiniti da postane stabilnija i funkcionalnija.

Po njegovom mišljenju, izvor mnogih političkih problema u BiH nalazi se u činjenici da "probošnjački politički blok smatra da su samo oni 'pro' BiH a da su stranke iz RS-a i HNS BiH 'contra' BiH".

Ističe kako u svrhu realizacije svoje političke agende, probosanski blok djeluje u dva smjera, prvi je slabljenje pozicije i moći entiteta RS, a drugi smjer je negiranje i slabljenje hrvatske konstitutivnosti u entitetu FBiH i na razini države.      

Ponovio je kako bi Hrvati trebali biti institucionalno i politički jednakopravni s Bošnjacima i Srbima, ali, nažalost, kako kaže, Hrvati ne samo da nisu ravnopravni s Bošnjacima i Srbima nego je izravno ugrožena i sama konstitutivnost Hrvata u BiH.

Najveću odgovornost za takvo stanje, po njegovom mišljenju, snose "stranke i politički akteri iz takozvanog 'probosanskog bloka' koji su koristili i zloupotrijebili intervencije međunarodnih predstavnika u Izborni zakon i ustave entiteta".

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a nadalje navodi kako svako narušavanje "balansa institucionalne i političke moći" između konstitutivnih naroda koje je uspostavljeno DMS-om vodi BiH u sve dublje podjele i sve veću nestabilnost.

Mišljenja je da BiH treba uspostaviti na načelima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana.

Poručio je kako će HNS BiH nastaviti snažno zastupati svoja stajališta jer bi odstupanje od njih, kako kaže, značilo ne samo brisanje ustavnog i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH nego i urušavanje kompletnog ustavno-pravnog poretka.

Na kraju je zaključio da se dugoročna održivost, stabilnost i funkcionalnost BiH može graditi samo na temeljnim načelima DMS-a i Ustava BiH, a to su načela i modeli federalizma i konsocijacijske/konsenzualne demokracije koja podrazumijeva legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i njihovu međusobnu jednakopravnost (balans moći) te što viši stupanj zaštite ljudskih i građanskih prava svih državljana BiH.