PROPAST BRITANSKE INVESTICIJE OD 100 MILIJUNA EURA Ogromni gubici, otpuštanje radnika i ekološki incident

Investicija u BiH od preko 100 milijuna KM doživjela je potpuni neuspjeh, a nastavak rada je pod velikim upitnikom.

Rudnik u Olovu trebao je biti jedna od najvećih stranih investicija u našoj zemlji. U ovaj rudnik, tvrtka Geomet, koja je u vlasništvu poznate britanske tvrtke Mineco, uložila je više od 100 milijuna KM tijekom proteklih nekoliko godina te je zaposlila više od 200 radnika.

Međutim, umjesto uspješne poslovne priče, ovaj bi se slučaj mogao lako uvrstiti u udžbenike kao najveći investicijski promašaj u povijesti naše zemlje, piše BiznisInfo.ba.

Ogromni gubici iz godine u godinu

Naime, prema njihovim saznanjima, tvrtka iz godine u godinu bilježi višemilijunske gubitke, a prošlog tjedna otpustila je 100 radnika. Prema podacima BiznisInfo.ba, Geomet je u posljednjih pet godina imao ukupni gubitak od oko 26 milijuna maraka.

Također, upitno je hoće li projekt trajno opstati ili će se od njega u potpunosti odustati, a to će ovisiti o procesima koji su u tijeku, a tiču se izdavanja dozvola za rad novom metodom.

Tvrtka je ranije obrađivala rudu tzv. gravitacijskom metodom. Međutim, ta metoda nije isplativa, te je za nastavak rada nužno omogućiti im rad metodom flotacije, koja, kako je objašnjeno, zahtijeva upotrebu kemijskih reagensa.

Općina se žalila na dozvole 

U proces izdavanja dozvola uključila se Općina Olovo, koja je zabrinuta za životni okoliš, osobito nakon ekoloških incidenata koji su se dogodili prošle i ove godine, u kojima je materijal iz rudnika, kako tvrde općinske službe, iscurio u rijeku Biošticu. Zbog tih incidenata, Općina Olovo žalila se na odluke o dodjeli dozvola ovoj tvrtki za novu metodu i zatražila od federalnih tijela dodatnu provjeru kako bi se spriječila veća šteta.

Iz tvrtke, pak, negiraju da je njihovo postrojenje prouzročilo bilo kakav ekološki incident, tvrdeći da posluju "potpuno u skladu sa zakonom" te da im postupci Općine nanose veliku štetu. Također, potvrđuju da bez odobrenja za rad novom metodom njihov projekt više neće biti isplativ.

Ovako izgleda sažetak ove složene priče, odnosno ono što je BiznisInfo.ba uspio prikupiti kontaktirajući sve uključene strane. Njihova detaljna objašnjenja možete pročitati u nastavku.

Ekološki incidenti kao prekretnica

Prekretnicu u cijeloj situaciji predstavljaju ekološki incidenti koji su se dogodili prošle i ove godine. Iako je Općina reagirala na oba slučaja, druge službe, posebno u drugom slučaju, nisu odradile svoj posao, zbog čega se stječe dojam da su ti događaji zataškani.

Harisa Bojić-Begić, zamjenica pravobranioca Općine Olovo, pojašnjava za BiznisInfo.ba da se u veljači 2023. godine dogodilo "incidentno zagađenje rijeke Bioštice, koje je prouzročeno izlijevanjem sadržaja jalovišta sa platoa rudnika Geomet d.o.o. Olovo."

Prema njezinim riječima, "sadržaj jalovišta dospio je podzemnim putem u Biošticu – uslijed havarije na deponiji jalovine došlo je do nekontroliranog izlijevanja otpadnih voda. Izlijevanje se dogodilo izravno u vodotok, ne posredno s obale. Sadržaj jalovišta je praktički 'vrio' u rijeci – otvorila se kaverna na dnu korita."

"Rješenjem Federalne uprave za inspekcijske poslove rudniku je naložen prekid odlaganja jalovine na dijelu jalovišta gdje se dogodilo incidentno otjecanje, proglašen je II stupanj ugroženosti, dok je rješenjem Županijske inspekcije zabranjeno obavljanje djelatnosti 'jer se na deponiji jalovine dogodila havarija' i zabranjeno je 'neizravno ispuštanje otpadnih voda u podzemlje' jer se vrši suprotno odredbama Zakona o vodama ZDK," navela je Bojić-Begić.

Koncentracija olova tada je bila 33 puta veća od maksimalno dozvoljene.

U svibnju 2024. godine, na istom mjestu, ponovno dolazi do zagađenja Bioštice. Općina je izvršila uzorkovanje vode, te je Zavod za javno zdravstvo FBiH utvrdio da je koncentracija olova u rijeci bila <2000 mg/l u odnosu na dozvoljenih max 10 mg/l.

No, zanimljivo je da nije bilo reakcije nadležnih službi.

"Nitko od nadležnih nije došao na prijavu ni na dan incidenta, niti u danima koji su uslijedili. Prema informacijama koje imamo, inspekcijski nadzor vršio se posredno, preko fotografija i telefonskih razgovora sa zaposlenicima rudnika, a nikakve objektivne činjenice nisu utvrđene jer inspekcija nije došla," istaknula je Harisa Bojić-Begić.

Iako se Općina obraćala nadležnima sa zahtjevom da se utvrdi šteta prouzročena incidentima na rijeci Bioštici, da se odrede mjere za sanaciju štete te eventualna naknada štete, nitko od nadležnih nije odgovorio, iako je to njihova zakonska obveza, dodala je.

Međutim, Općina Olovo je izvršila preliminarna ispitivanja utjecaja zagađenja na ekološko stanje rijeke Bioštice, koja ukazuju na određena odstupanja u biodiverzitetu Bioštice, odnosno flore i faune, navela je Bojić-Begić.

Velika razlika u dvije metode

Ovi incidenti zapravo su bili i povod Općini da zatraži preispitivanje dozvola, a naročito u svjetlu nove metode obrade rude koju tvrtka želi koristiti.

"Prije svega, potrebno je napraviti razliku između dvije tehnologije obrade rude, odnosno gravitacione metode i flotacione metode. U suštini, gravitacija je predstavljena kao uvjetno 'čista metoda', dok flotacija zahtijeva upotrebu kemijskih reagensa, a posljedice i utjecaj na okoliš su različiti," pojašnjava Bojić-Begić.

Zbog navedene razlike u tehnologiji obrade rude, potrebna su posebna odobrenja, analize i studije. Za gravitacionu metodu su izrađene 2015. godine i tom metodom je isključena flotacija.

"Za flotaciju nemamo izrađenu studiju, a nejasno je i kako bi ministarstvo okoliša pomirilo ono što je 2015. godine bilo neprihvatljivo, tj. flotaciju, da sada postane prihvatljivo. Općini Olovo je, kroz cijeli period rada rudnika pa do studenog 2023. godine, bila predstavljena gravitaciona metoda obrade rude, pri čemu se eksplicitno isključivala flotacija i to upravo zbog rizika koje predstavlja za okoliš, te je sva dokumentacija izdana za gravitacionu tehnologiju prerade," navodi Bojić-Begić.

Nakon incidenta 2023. godine, Općina saznaje da je rudniku izdana dopunska okolišna dozvola 2022. godine kojom je dozvoljena izgradnja flotacionih objekata i postrojenja. U studenom 2023. godine, od predstavnika rudnika saznaju da su u procesu izgradnje objekata i postrojenja za flotaciju.

"Proces izdavanja 'prethodne vodne suglasnosti' (PVS) je prekinut zaključkom Agencije za vodno područje rijeke Save (AVS). Geomet d.o.o. se žalio, a Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo žalbu je odbilo. Postupak je prekinut iz razloga što za izvorište Zeleni Vir nisu određene vodozaštitne zone, odnosno zone sanitarne zaštite. Sa izvorišta Zeleni Vir vrši se napajanje grada Olova vodom, a javno vodosnabdijevanje je javni interes koji je iznad svakog ekonomskog/poslovnog interesa, pa i flotacije kod firme Geomet d.o.o.," kazala je Bojić-Begić.

Nacrt Elaborata kojim bi se utvrdile vodozaštitne zone trebao je biti predmet javne rasprave 29. kolovoza 2024. godine, međutim, na zahtjev rudnika, javna rasprava je odgođena za period od najmanje dva mjeseca, dodala je.

Dopunska okolišna dozvola (DOD) iz 2022. godine za flotaciju

"Istina je da Geomet trenutno ima pravosnažnu okolišnu dozvolu za gravitaciju iz 2021. i dopunsku okolišnu dozvolu (DOD) iz 2022. godine za flotaciju. Međutim, Općina smatra da DOD iz 2022. godine uopće nije smjela biti donesena jer za istu nije izdan vodni akt za flotaciju, niti je izrađena studija/procjena utjecaja na okoliš, a o istom nije konzultirana javnost, zbog čega se podnosi tužba, upravni spor za poništenje dopunske okolišne dozvole. Utvrđenje ništavosti se uvijek može tražiti, a kako Općina uopće nije znala da se vodio ovaj postupak, ove aktivnosti nismo mogli ranije pokrenuti," govori Bojić-Begić.

U međuvremenu, Interresorna radna grupa, osnovana od strane Vlade FBiH, utvrdila je nedostatke DOD iz 2022. i predložila da se ista stavi van snage, a da se okolišna dozvola iz 2021. izmijeni jer se dogodio incident u veljači 2023. godine, što ukazuje da mjere iz okolišne dozvole iz 2021. nisu adekvatne. Mišljenje Interresorne grupe usvojeno je zaključkom Vlade FBiH.

Vodna dozvola za gravitacionu metodu

Naša sugovornica dodaje i da je vodna dozvola za gravitaciju poništena dva puta jer nije zadovoljavala zakonske uvjete. Drugostupanjsko tijelo, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, dalo je detaljne upute prvostupanjskom tijelu što treba ispraviti u ponovljenom postupku.

"Međutim, Agencija za vodno područje rijeke Save ne uvažava upute drugostupanjskog tijela, nedostaci nisu otklonjeni ili nisu otklonjeni u potpunosti, iz čega razloga ulaže se i treća žalba. Drugostupanjsko tijelo je između ostalog naložilo da se definiraju objekti, navodeći lokacijske uvjete objekata i postrojenja za gravitaciju. Ovo nam je posebno važno ako imamo u vidu da je rudnik izgradio objekte i postrojenja za flotaciju, a za što nemaju odobrenje Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije. Ako točno znamo što je dozvoljeno, ne ostavlja se prostor za interpretaciju jesu li ili nisu obuhvaćeni i flotacioni objekti i postrojenja (na sličan slučaj smo već naišli). U srpnju 2023. godine istekao je rok važenja 'prethodne' vodne dozvole za gravitaciju, te do danas ista nije obnovljena – nije konačna u upravnom postupku. Vodna dozvola za gravitaciju ne bi riješila pitanje vodnog akta za flotaciju. Donošenjem vodne dozvole za gravitaciju ne bi se otklonili nedostaci zbog kojih je prekinut postupak za izdavanje PVS za flotaciju," upozorava zamjenica općinskog pravobranioca.

"Rudnik je izgradio objekte i postrojenja za flotaciju bez da je dobio odobrenje Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije. Sve navedeno iniciralo je da Općina pokrene postupke pred nadležnim institucijama i Agencijama, a prvenstveno onih koji se tiču voda i okoliša," zaključuje se u detaljnom odgovoru Harise Bojić-Begić za BiznisInfo.ba.

Što kažu iz tvrtke Geomet

BiznisInfo.ba kontaktirao je tvrtku Geomet, koja je u potpunosti negirala da je njihovo postrojenje izazvalo ekološki incident. Također, navode da je sve što su radili bilo u potpunosti u skladu sa zakonom, ali da im postupci Općine nanose ogromnu štetu.

Također su potvrdili da su prošlog tjedna otpustili 100 radnika te da im neće biti isplativo nastaviti poslovanje ako im se ne omogući rad novom metodom, odnosno flotacijom.

"Tvrtka Geomet od svog osnivanja posluje potpuno u skladu sa zakonom i primjenjuje sve zakonske propise koji vrijede u BiH. Mi posjedujemo vodnu dozvolu izdanu od strane Agencije za vodno područje rijeke Save, iz koje se jasno vidi da je dozvola izdana za korištenje gravitacijske, a ne flotacijske metode prerade rude, koju smo jedino do sada i koristili i iz čega se vidi da radimo potpuno u skladu sa zakonom, a ne kao što su se pojavile spekulacije pojedinaca u medijima, mimo zakona," navode.

"Činjenica je," dodaju, "da tvrtka Geomet ima važeću okolišnu dozvolu od 2021. godine za cjelokupno eksploatacijsko polje sa objektima i postrojenjima za gravitacijsku preradu rude, a također ima i pravosnažnu Dopunu okolišne dozvole za novi način prerade rude (flotacija), izdanu u lipnju 2022. godine. Općinsko Pravobraniteljstvo je pokrenulo upravni spor protiv gore navedene Dopune i dok je proces trenutno u tijeku, Dopuna okolišne dozvole je i dalje važeća i pravosnažna!"

"U daljnjim koracima pribavljanja dozvola, općinska uprava je u tri navrata ulagala žalbe za obnovu postojeće vodne dozvole za gravitacijsku preradu rude, koja je originalno izdana 2021. godine, a za koju smo predali zahtjev za obnovu u srpnju 2023. godine. Iako je općinska administracija prethodno dala suglasnost za izdavanje dozvole, od studenog 2023. godine do danas, općinska administracija uložila je žalbe tri puta na obnovljenu vodnu dozvolu, koja se nije promijenila, čime je opstruirala proces daljeg dobivanja dozvola za više od godinu dana i pokazala da ne podržava daljnji razvoj rudnika, a samim tim ni 200 radnih mjesta koje je rudnik osiguravao," kazali su iz uprave rudnika.

Međutim, ističu, "krucijalno je napomenuti da ulaganjem žalbe drugostupanjskom tijelu, proces obnavljanja dozvole nije obustavljen, nego isključivo vraćen na prvostupanjsko tijelo na postupak ponovnog izdavanja. U toj proceduri postojeća vodna dozvola nije ukinuta, nego je i dalje važeća i pravosnažna, zato je, ponavljamo, notorna neistina da je Rudnik radio bez dozvola!"

Sa svoje strane su, dodaju, "učinili sve da ispoštuju zakonsku regulativu i počnu sa radom, kako bi grad Olovo ponovno oživio. I dalje imaju važeću i pravosnažnu okolišnu dozvolu sa pravosnažnom dopunom okolišne dozvole za novu metodu prerade, imaju i dalje važeću vodnu dozvolu za postojeću metodu koja se obnavlja treći put nakon kontinuiranih žalbi općinske uprave, koja je dostupna svima za provjeru."

"No, kao što je spomenuto, kontinuirano smo spriječeni u daljnjim procesima ishođenja dozvola za novi način eksploatacije, koji je trenutno jedina ekonomski isplativa metoda prerade rude, te se bez uvođenja te metode neće moći nastaviti sa radom, pošto je gravitacijska metoda prerade rude ekonomski neisplativa, zbog čega je rudnik u proteklih nekoliko godina pretrpio velike financijske gubitke, upravo zbog opstrukcije u dobivanju potrebnih dozvola za novu metodu, koja je isplativa za rad," poručuju.

Zbog toga i stalnih financijskih gubitaka koje trpe kao tvrtka te zbog kontinuiranog kašnjenja u dobivanju dozvola, kako bi mogli da počnu sa radom, rukovodstvo tvrtke donijelo je vrlo tešku odluku da svoje zaposlenike pošalje na kolektivni godišnji odmor, a prošle srijede 100 radnika je otpušteno kao tehnološki višak.

"Ljudi koji su godinama radili u našoj tvrtki, čije su plaće bile značajno veće od prosječne plaće u Olovu i koji su uspjeli vratiti nadu ovom gradu u budućnost. Napominjemo da stalni financijski gubici nisu ni u jednom trenutku utjecali na primanja radnika, te da su svi radnici uredno primali svoje plaće, transparentno i na vrijeme, nešto čime se ne mogu pohvaliti mnoge tvrtke. Još jedna notorna neistina je da je tvrtka Geomet obećala da će vratiti radnike na posao, ako općinska administracija povuče svoje žalbe. Šteta koju je općinska administracija nanijela tvrtki Geomet kroz kontinuiranu opstrukciju ishođenja dozvola je trajna i nije lako nadoknadiva," kazali su iz Geometa.

Naglašavaju i da je "notorna neistina da Rudnik olova zagađuje rijeku Biošticu, kao niti bilo koji drugi segment životne sredine."

"Ne postoji niti jedan dokaz da je voda u rijeci Bioštici zagađena, te da je u bilo kojem trenutku došlo do zagađenja ili štete uzrokovane zagađenjem iz rudnika. U dva navrata, kada je voda u Bioštici promijenila boju, ali ne i sadržaj, ni u jednom slučaju inspekcijskim nadzorom nije utvrđeno biološko ili kemijsko oštećenje vode, niti je utvrđeno da je to nastalo iz našeg rudnika ili da imamo bilo kakve veze s tim, s obzirom na to da se u trenutnom tehnološkom procesu, ali i novom tehnološkom procesu koristi isključivo zatvoreni sustav voda, zbog čega je potpuno nemoguće da dođe do ispuštanja bilo kakvih voda u okolinu," ustvrdili su.

Napominju da je tvrtka oduvijek bila posvećena primjeni najviših međunarodnih standarda u radu, posvećujući maksimalnu pažnju zaštiti životne sredine i poboljšanju života stanovnika Olova, ali su zbog opstrukcije pojedinaca spriječeni da rade i samim tim doprinose lokalnoj zajednici, zbog čega su nevoljno primorani na ovaj korak.

"Tvrtka je do sada uložila preko 100 milijuna KM u projekt rudnika olova i zaposlila preko 200 radnika, od kojih je 150 bilo iz Olova. Sada smo dovedeni do činjenice da smo uručili rješenja o otkazima za 100 radnika, što će imati ogromne posljedice i na samu Općinu," zaključili su iz tvrtke Geomet.

Što kažu iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma

Obratili smo se i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, koje je jedna od institucija nadležnih za cijeli slučaj. Oni su nam pojasnili povijest slučaja.

"Investitor Geomet d.o.o. Olovo podnio je zahtjev za izdavanje okolišne dozvole 7. rujna 2020. godine. Nakon zakonom predviđenih procedura, ovo ministarstvo je 7. svibnja 2021. godine izdalo rješenje o okolišnoj dozvoli za otvaranje, eksploataciju, pripremu i oplemenjivanje rude ceruzita u rudniku Olovo. Izdano rješenje vrijedi 5 godina i ima klauzulu pravosnažnosti."

Investitor se obratio ovom ministarstvu 20. siječnja 2022. godine sa zahtjevom za izmjenu i dopunu rješenja o okolišnoj dozvoli, što se odnosi na uvođenje kombiniranog oplemenjivanja rude olova flotacijskom metodom koncentracije i flotacijskog jalovišta, na osnovi idejnog projekta kojeg je izradila tvrtka Inzio Tuzla u siječnju 2022. godine.

"Izmijenjeno i dopunjeno rješenje izdano je 6. lipnja 2022. godine, a pravosnažno je postalo 12. kolovoza 2022. godine."

Izmijenjeno i dopunjeno rješenje tuženo je od strane Općine Olovo, koja je od Federalnog ministarstva okoliša i turizma zahtjevom tražila preispitivanje i reviziju okolišne dozvole i rješenja o izmjenama i dopunama iste.

Revizija je završena i Vlada Federacije BiH je izvještaj i zaključke o provedenom usvojila na sjednici u srpnju ove godine. U tijeku je sudski postupak koji se vodi na Županijskom sudu u Sarajevu, kao i procedura po zaključcima Vlade.

Početkom rujna, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, po zaprimljenim informacijama o pojavi novih činjenica i okolnosti koje utječu na okoliš, a vezane su uz rad privrednog subjekta Geomet d.o.o. Olovo, zahtijevalo je hitan inspekcijski nadzor na terenu i provjeru kompletne dokumentacije kojom dokazuju zakonitost rada i aktivnosti u funkciji zaštite okoliša i voda, nakon incidenta koji se dogodio početkom 2023. godine," kazali su iz ministarstva.