PRITISCI I USKRAĆIVANJE Ako ne izvještavate dobro o nama, informacije nećete dobiti

Pravo na informacije i pristup konferencijama za medije trebali bi imati svi novinari i novinarke te sve medijske kuće, bez obzira na način na koji izvještavaju. Tijekom izborne kampanje i nakon izbora, pojedinim medijima uskraćivane su informacije ili im nije bio dozvoljen ulaz na događaje jer se političari i stranke nisu slagali s njihovim načinom izvještavanja, piše Media.

Na nekoliko slučajeva reagiralo je Vijeće za tisak i online medije, dok su drugi prošli nezapaženo.

Nakon proglašenja pobjede, novi-stari gradonačelnik Zenice, Fuad Kasumović, izjavio je medijima da će prekinuti kontakt s određenim medijima te da neće moći pristupiti mjestima gdje on radi. Optužio je medije da tijekom kampanje nije imao njihovu podršku te da će vratiti pojedinim zeničkim "pištolj portalčićima" koji su za novac blatili njegovu obitelj.

Vlasnik portala Zenicablog, Adnan Džonlić, obratio se institucijama i medijskim organizacijama tvrdeći da se mediji u Zenici suočavaju s ozbiljnim prijetnjama medijskim slobodama.

“Kada su isključene kamere, rekao je da će zabraniti ulaz kolegi Senadu Bajramoviću s radija Zenit, meni kao vlasniku i mom sinu Harisu, kao uredniku-novinaru portala Zenicablog. Već od ponedjeljka su prestala pristizati priopćenja Gradske uprave, za ovih sedam dana bilo ih je četiri-pet, jer nam kolege kažu da se na vidljivoj mailing listi ne vide naše adrese e-pošte,” ističe Džonlić.

Neslužbeno, tvrdi, saznao je od pojedinih osoba iz Gradske uprave da su gradonačelnik i njegov glasnogovornik Kenan Hodžić usmeno naložili službama Gradske uprave, javnim poduzećima i ustanovama zabranu odgovaranja na njihove e-mailove i slanje informacija njihovom portalu.

Kaže da diskriminacija traje godinama, što potvrđuje i selektivno odobravanje, pa čak i povremeno onemogućavanje ulaska na sjednice Gradskog vijeća.

“Više nas brine negativna atmosfera i pritisak na poslovne subjekte da ne posluju s nama, kontinuirano vrijeđanje i omalovažavanje te diskreditacija koja počinje na lažnim profilima, a završava gradonačelnikovim izjavama koje onda 'potvrđuju' te navode. Devedeset posto kolega odustalo je, neki su fizički napustili profesiju, neki odselili, ostala su dva-tri glasa koja još nisu pod punom kontrolom,” zaključio je Džonlić.

Za razliku od Džonlića, odgovor i iz ureda gradonačelnika Zenice, Fuada Kasumovića dobili su novinari. Iz Gradske uprave ističu da izjava gradonačelnika Zenice u izbornoj noći o prekidu suradnje s portalom Zenicablog nije imala za cilj ugroziti novinarske slobode.

“Nažalost, portal Zenicablog je tijekom predizborne kampanje prekršio osnovne profesionalne norme, ali i novinarsku etiku, što je najnegativnije utjecalo upravo na novinarsku profesiju. Brojni naslovi i članci na ovom portalu bili su neprofesionalni, pristrani i zlonamjerni. Gradska uprava procijenila je da bi odgovaranje na takve natpise samo vodilo politizaciji javne uprave, čime bi se dodatno otežalo ostvarivanje konstruktivnog dijaloga i transparentnog upravljanja, a rezultati rada Gradske uprave bili bi iskrivljeni u očima javnosti,” ističe se u priopćenju.

Naglašavaju da je slučaj portala Zenicablog postao primjer političkog klijentelizma i tendencioznog novinarstva, što otežava konstruktivnu komunikaciju, pa su se zato odlučili na ovakav korak.

Akreditacija kao način selekcije

Među prijavama Vijeću za tisak i online medije nalazi se i slučaj portala Centralna.ba iz Novog Travnika. Njihovoj ekipi bio je onemogućen ulaz na predizborni skup SDA u Domu kulture Novi Travnik. Urednik portala Ivica Džambas ukratko je ispričao što se dogodilo.

“Krenuvši na zadatak, na ulazu su nas dočekala dva neljubazna gospodina, kazavši kako nemamo akreditacije za ulaz i da je medijima zabranjen ulaz, pozivajući se na akreditiranje, iako u pozivu na skup nije navedeno da je potrebna akreditacija medija za predizborni skup. Nazvali smo policiju, prijavili događaj i nemile scene na ulazu, a čija je naredba, još uvijek ne znamo, no došli smo obaviti svoj posao. Prozivaju nas da ne izvještavamo objektivno, a isti ti ljudi znaju nas zvati da im najavimo događaj i pratimo njihove aktivnosti. Ali kada je politički skup, onda nam je zabranjeno prisustvo, što je zaista nisko i sramotno od strane SDA,” priča Džambas.

Slijedom ovih informacija, kontaktiran je Eldin Delić, koji je bio kandidat SDA za načelnika Novog Travnika, kako bi objasnio zašto pojedini mediji nisu mogli prisustvovati javnom skupu stranke.

“Poučeni ranijim iskustvom kada pojedini novinari i portali, bliski HDZ-u, nisu objektivno izvještavali sa središnjih predizbornih skupova Općinske organizacije SDA Novi Travnik, tj. kada su koristili samo pojedine isječke sa skupova koji su im odgovarali, a kojima su štetili ugledu SDA, ovaj put Općinski odbor SDA Novi Travnik donio je odluku da na skupu mogu prisustvovati samo akreditirani novinari,” istaknuo je Delić.

Delića je zamoljen i da prokomentira informaciju da su djeca prisustvovala ovom skupu, iako Izborni zakon zabranjuje zloupotrebu djece u političke svrhe, uključujući ih u aktivnosti koje mogu biti povezane s političkim zagovaranjem ili promocijom.

“U protokolu i programu središnjeg skupa, svoje nastupe imali su i članovi Kulturno-umjetničkog društva Novotravničko biserje i Ljiljan iz Novog Travnika u svim svojim starosnim kategorijama,” rekao je on.

Osim ovih uskraćivanja informacija koje su prijavljene Vijeću, tu su i oni slučajevi za koje se zna, ali na koje nitko nije reagirao.

Jedan takav dogodio se u Trebinju, kada je predsjednik Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, odbio odgovoriti na pitanje novinarke Srne da prokomentira medijske navode o suradnji njegovih bliskih suradnika s Goranom Suvarom. Optužio je tada nacionalnu agenciju da se bavi spletkarenjem, podvalama i manipulacijama.

Na središnjoj tribini njegove stranke, Vukanović je poručio novinarki Srne da se udalji i da joj ne želi dati izjavu. Dok novinarka nije željela komentirati ovaj incident, Vukanović je bio spreman.

Rekao je da je razlog ovakvog ponašanja to što su javni servisi u Republici Srpskoj, uključujući RTRS i Srnu, stranački mediji.

“Zbog toga novinarki Srne, dopisnici iz Trebinja, nisam želio odgovoriti na maliciozno pitanje, vezano za spletke i podmetanja vlasti u Trebinju, koja je čak zloupotrijebila bolesne osobe, trenutno na liječenju, za svoju prljavu kampanju. Urednici i novinari javnih servisa, koji su u službi režima, a ne naroda, moraju snositi posljedice za svoje nečasno ponašanje i izvještavanje,” rekao je Vukanović.

Najugroženiji nezavisni mali lokalni mediji

Pravo na informacije trebali bi imati svi novinari, bez obzira na način izvještavanja, a o kršenju etičkih standarda trebali bi odlučivati i reagirati regulatori, samoregulatori i medijska zajednica, a ne političari.

S uskraćivanjem informacija najviše se suočavaju lokalni nezavisni mediji.

Jedan od njih je i portal Direkt iz Trebinja, koji se svakodnevno suočava s problemima u dobivanju informacija od trebinjske gradske vlasti, što se događalo i tijekom predizborne kampanje.

“Konkretno, u Trebinju predstavnici vlasti skloni su nas etiketirati kao 'oporbeni' medij jer istražujemo i objavljujemo priče koje se odnose na netransparentno poslovanje i trošenje javnog novca lokalnih dužnosnika, korupciju i zloupotrebe. Političari i dužnosnici mahom ne žele odgovarati na naše telefonske pozive, a jedini način da dobijemo neku informaciju jest da je pokušamo zatražiti na konferencijama organiziranim iz sasvim drugih razloga. Odgovor često ovisi o njihovoj volji,” objašnjava urednica Nikolija Bjelica.

Ignoriranje medijskih upita, kaže, čini vrlo izazovnim proizvodnju kvalitetnog, objektivnog medijskog sadržaja.

“To zahtijeva posvećenost i spremnost da u svakom trenutku u svojoj lokalnoj zajednici budeš na meti kritika i osuda. Dodatno otežava činjenica da se ovakvom vrstom novinarstva bavimo u maloj sredini u kojoj su svi ljudi na neki način povezani, pa su pritisci na slobodnu riječ češći i izravniji,” dodaje Bjelica.

Da mediji nisu dovoljno zaštićeni, potvrdila je i direktorica radija ZOS iz Tešnja. Tijekom izbora nije bila suočena s političkim prijetnjama i pritiscima, ali jest s onima iz kriminalnog miljea.

Nakon što je objavljen tekst na portalu Radio ZOS, 29. rujna, pod nazivom "Tešanjska sramota: Stranke i politički kandidati plaćaju presuđenom narko dileru Miralemu Merdiću za promociju", počele su prijetnje.

“Mnogi građani su mi čestitali na hrabrosti, a ja sam samo napisala istinu, nakon čega je uslijedio digitalni napad na moju obitelj i mene. Pokrenula sam tužbu za klevetu. Zbog svega što sam prošla, moje zdravlje se pogoršalo i imala sam hitnu operaciju,” rekla je Amela Sejdić.

Kaže da većina novinara i novinarki časno radi svoj posao, iako su svjesni da ih u Bosni i Hercegovini nema tko zaštiti.

“Dokaz za to je što nitko nije odgovarao za pritiske ili prijetnje medijima koje su se dogodile tijekom ove predizborne kampanje, ali i nakon izbora. Živimo li u demokratskoj državi?” pitala je ona.