PRILJEV STRANIH INVESTICIJA U BIH 1,4 MILIJARDE KM Najviše uložila Rusija, slijede Nizozemska i Hrvatska

Priljev izravnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosio je 1,4 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos, pokazuju podaci Centralne banke BiH

Strana ulaganja u razdoblju siječanj – rujan 2023. godine veća su za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ono što je iznenađujuće je činjenica da je najveći investitor u BiH u prvih devet mjeseci 2023. godine bila Ruska Federacija, koja je u BiH investirala 312 milijuna KM, pišu Poslovne novine.

Listu predvodi Rusija

Rusija je u segmentu “ostalog kapitala” unijela 342 milijuna KM, kroz zadržane zarade je povučeno 30,6 milijuna KM, tako da je ukupan iznos spušten na 312,6 milijuna KM.

Pretpostavlja se da je pozadina ovoga izbjegavanje međunarodnih sankcija koje su nametnute Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Ukoliko ovo usporedimo s istim razdobljem prošle godine, tada je Rusija za prvih devet mjeseci povukla 34 milijuna KM.

Rusiju slijede Nizozemska i Hrvatska koja su u BiH plasirale 166, odnosno 165,1 milijuna KM investicija. Iza njih je Velika Britanija s investicijama od 163,4 milijuna KM, a zatim Turska sa 120 milijuna KM.

Njemačka je u BiH ove godine investirala 92,3 milijuna KM, a Austrija 79,8 milijuna KM. Italija i Slovenija su u BiH investirale 65,3 odnosno 60 milijuna KM. Srbija je u BiH plasirala 51,7 milijuna KM.

U Bosnu i Hercegovinu su još investirali Švicarska, Belgija, Češka, Kipar, Crna Gora, Francuska, Litva, Luksemburg, Mađarska.

U proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda se najviše investiralo

Neke zemlje su povukle svoja ranija ulaganja u BiH, među njima najviše Poljska, i to 22 milijuna KM, slijedili su Kuvajt (-7,9 milijuna KM), te Danska (-3 milijuna) i Irska, koja je iz BiH povukla skoro milijun KM.

Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u prvoj polovini 2023. godine najviše stranih investicija je usmjerno u oblasti “Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda” (283.6 milijuna KM), “Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova” (127.7 milijuna KM) i “Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (107.6 milijuna KM).

Značajna povećanja registrirana su i za djelatnosti: “Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija” (89.8 milijuna KM), “Proizvodnja papira i proizvoda od papira” (66.9), “Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (59.0), “Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda” (53.5) i “Proizvodnja baznih metala” (51.4 milijuna KM).