PREŽIVLJAVANJE U BiH Građanima smetaju poskupljenja, ali lako prelaze preko njih

Enormna poskupljenja osnovnih životnih namirnica u BiH nisu puno utjecala na građane, koji, sudeći po informacijama kada su u pitanju žalbe institucijama za zaštitu potrošača, više jadikuju na takvu situaciju nego što su spremni poduzeti određene korake koji bi im išli u korist.

Uzevši u obzir činjenicu da se od 851 žalbe, koju je Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH zaprimio od strane građana zaključno sa 30. rujnom ove godine, manje od jedan posto odnosilo se na poskupljenja, i to najviše na različite cijene istih proizvoda u različitim marketima, postavljaju se pitanja je li građanima u BiH postalo svejedno što su veće cijene kruha, brašna, mlijeka, jaja ili ulja, znaju li uopće kakva su njihova prava kao potrošača i ne reagiraju li zato što misle da ne mogu ništa promijeniti.

Bez obzir i na odluke o ograničenju ili ukidanju marže, te pojeftinjenju određenih artikala, kada pitamo građane kako to komentiraju, odgovor je uvijek: "To je malo, jer nisu obuhvaćene osnovne i najpotrebnije stvari", pišu Nezavisne novine.

Međutim, sve ostaje na njihovom odgovoru, ali akcije nema.

"Građani su dosta oguglali na cijelu situaciju i promjene cijena na tržištu. Ono što zaista predstavlja veliki problem jest što građani ne žele da se sukobljavaju ni s tržnim lancima, ni s bilo kim, žale se na neke druge stvari koje su manje bitne", kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

Prema njegovim riječima, još veći problem pri kupovini jest što se potrošači sve češće suočavaju s prevarama.

"Ljudi se dosta žale kada je u pitanju izmjena gramaže proizvoda, jer imamo neke proizvode koji su bili po kilogram, a sada su teški 800 g u istom pakiranju, a to trgovci rade da bi se zadržala cijena. To u suštini predstavlja obmanu potrošača", navodi Arnautović.

Ekonomist Milenko Stanić na priču se nadovezuje stavom da potrošači u BiH nisu dovoljno educirani i da ne znaju svoja prava, zbog čega tako olako prihvaćaju sve odluke i cijene koje nameću trgovački lanci.

"Potrošači su jednostavno naučili da slušaju, nemaju informaciju o svojima pravima, da se raspituju, da traže kalkulacije, da prijavljuju inspekcijskim organima i udruženjima potrošača. Jednostavno sve prihvaćaju zdravo za gotovo", kaže Stanić.

Ova paradoksalna situacija, prema mišljenju stručnjaka, baca svjetlo na sustavne i socijalne aspekte.

"Poskupljenje hrane, iako percipirano kao ozbiljan problem u svakodnevnom životu, možda nije dovoljno dokumentirano ili jasno artikulirano putem žalbi. To može ukazivati na pasivnost ili nezadovoljstvo samim postupkom žalbe, kao i nedostatak adekvatne komunikacije između potrošača i nadležnih tijela", smatra sociologinja Mirjana Čeko.

Navodi da ovakav jaz između percepcije potrošača i stvarnosti ukazuje na potrebu za boljim obrazovanjem potrošača i jačom zaštitom njihovih prava.

"Da bi se riješili problemi kao što su poskupljenje hrane i niski standardi proizvoda, potrebno je unaprijediti mehanizme prijavljivanja i istraživanja problema, kao i podići svijest potrošača o njihovim pravima", kaže Čeko za "Nezavisne novine".

Sve navedeno, dodaju stručnjaci, slika i prilika je stanja u kojem se nalazi država.

"Građani shvaćaju da je administrativni sustav jako loše postavljen, da onaj tko traži svoju pravdu vrlo teško da će je u takvom sustavu i dobiti", naglašava ekonomist Milenko Stanić.

On smatra da bi rješenje moglo biti u povećanju konkurentnosti na tržištu.

"Domaća konkurencija je slaba, mala je domaća proizvodnja, a ograničen je i uvoz. Zato imamo probleme u kvalitetu proizvoda, visini cijena, monopolskom određivanju cijena", zaključio je Stanić.

Žalbe na komunalije

Najviše žalbi potrošača u BiH bilo je na isporuku električne energije, grijanja, vode, odvoz smeća, a zabilježene su i komercijalne žalbe, poput reklamacija na proizvode.

Građani su se žalili i na kvalitetu pojedine robe, a u 99 posto slučajeva to se odnosilo na kupljenu obuću, a ne na prehrambene proizvode.