PRETILOST U MOSTARU Posljednji podaci obuhvaćaju 36 posto djece, danas se za pomoć obraćaju i stari i mladi

Posljednji podaci o pretilosti djece u Mostaru poznati su iz 2016. godine, kada je prilikom redovnih sistematskih pregleda utvrđeno da čak 36 posto djece imaju prekomjernu tjelesnu masu, ali do danas takva istraživanja nisu ponovljena.

Povećana prisutnost pretilosti kod mladih danas rezultat je složenog skupa faktora koji uključuju genetske, bihevioralne, socijalne, ekonomske i okolišne čimbenike, a kako se boriti protiv toga, kakve nevolje i kasnije bolesti gojaznost može donijeti, tko se najčešće obraća za profesionalnu pomoć, pitali smo Nevenu Pandžu, našu stručnjakinju iz sfere nutricionizma. Kako kaže, naši mladi se sve više hrane u pekarama, brzom hranom, slatkišima i sokovima, a sve to dovodi do neraznolike prehrane te kasnijih problema koji mogu biti izuzetno ozbiljni.

„Pretilost je zabilježeni globalni problem koji je obuhvatio i našu regiju. Ne bih rekla da je prešutni problem, ali po mom mišljenju rekla bih da se radi o kompleksnom zdravstvenom problemu koji se prenosi generacijama te koji se ne može jednostavno i brzo riješiti s restriktivnom dijetom i povećanom tjelesnom aktivnošću“, započela je Pandža za Hercegovina.info. 

Za rješavanje ovakvih problema potrebno je uključiti cijelu obitelj u promjene prehrambenih navika, ali i cijeli multidisciplinarni tim koji uključuje liječnike, nutricioniste, psihologe, kineziologe, fizioterapeute i slično. 

„Nemam uvid i saznanja o objavljenim najnovijim podacima stupnja uhranjenosti djece i mladih u BiH, kao niti njihovim promjenama u odnosu na prethodne godine. Nisam upoznata da se u skorije vrijeme radilo slično istraživanje na razini cijele države, što smatram propustom. Godine 2017. je objavljena publikacija "Pretilost i posturalni status djece osnovnoškolskog uzrasta u Gradu Mostaru" dr. sci. Ekrema Čolakhodžića i suradnika i u tom istraživanju rađenom prilikom redovnih sistematskih pregleda tijekom 2016. godine naveden je podatak od 36% djece s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću“, objasnila je Pandža. 

Pandža je u svojoj karijeri imala priliku razgovarati i raditi sa ljudima svih generacija, pa nam je tako izdvojila neke slučajeve, a kako kaže, za dobro zdravlje godine nisu ključne. 

„Zadovoljstvo mi je raditi s različitom dobi ljudi i u skladu s tim biram pristup i model savjetovanja. Kada se jave trudnice za unapređenje prehrane kroz tijek trudnoće, tad zapravo radimo s najmlađima jer u majčinom stomaku već stvaramo temelj prehrambenih navika za ostatak života. Imala sam priliku razgovarati i raditi savjetovanje s osobom od skoro 90 godina i to je ljepota ovog posla. Mi koji brinemo o drugima i koristimo naše znanje za poboljšanje njihovog zdravlja, ispred sebe trebamo gledati potpunu osobu, a ne samo zdravstveni problem ili slučaj. Tek tada možemo pričati o personaliziranom pristupu kojeg ja njegujem u radu“, kazala je Pandža. 

Pretilost nikada ne ide sama sa sobom, pa se uz nju često vezuju visok tlak, visoka razina kolesterola i triglicerida u krvi, dijabetes, probavne smetnje, poteškoće u disanju i astma, tegobe u koštanom i mišićnom sustavu, masna jetra, nisko samopouzdanje, tjeskoba i depresija.

„Često prvi korak kod tretiranja pretilosti budu rigorozne dijete s interneta koje nikako ne odobravam i ne savjetujem jer mogu napraviti više štete u organizmu nego koristi. S rigoroznim dijetama može doći do manjka unesenih vitamina i minerala, naglog pada tlaka i šećera, hormonalnog disbalansa i gubitka mjesečnice kod djevojaka, konstipacije, nesvjestice... Zbog toga savjetujem redovito praćenje djece i mladih kod liječnika obiteljske medicine i sistematskih pregleda, jer adekvatni pregledi, rezultati nalaza te sklonost padu imuniteta i razine energije, određeni bolovi, kao i generalan osjećaj mlade osobe mogu biti pokazatelj i poticaj za naredne korake“, istaknula je Pandža za naš portal. 

Smanjenje i prevencija pretilosti kod mladih treba biti kontinuiran i stalno-aktivan proces koji uključuje sve stupove društva: obitelj, vršnjake, odgojno-obrazovne institucije, sportske klubove, zdravstvene ustanove, prehrambenu industriju, a potrebno je pronaći i odgovarajuću prehranu, poput one mediteranske, koja uključuje sve skupine namirnica, a dugoročno donosi rezultate, doprinosi zdravlju i prevenciji bolesti.

„Ovaj složen proces trebao bi obuhvatiti adekvatne strategije koje stavljaju fokus na osnaživanje mladih i poboljšanje njihovog tjelesnog i mentalnog zdravlja. Potrebno ih je učiti o zdravom odnosu prema tijelu i prehrani, uz promociju zdravih prehrambenih navika, poticanje tjelesne aktivnosti, kanaliziranje stresa, obrazovanje o važnosti očuvanja zdravog tijela, kao i podršku obitelji, škole i društva u cjelini. Ako je mlada osoba u procesu mijenjanja životnih navika, važno je da promjene budu na razini cijele obitelji, da se ne dijeli hrana na zabranjenu i dozvoljenu, nego na onu za svaki dan i onu za ponekad“, pojasnila je Pandža. 

Kroz savjetovanja je, kako kaže, uočila izazove poput neraznolike prehrane koja se bazira na pekarnim proizvodima, brzoj hrani, slatkišima, grickalicama, suhomesnatim proizvodima, sokovima, kavi...

„U takvoj prehrani manjka vlakana iz povrća, voća, sjemenki, orašastih plodova te proteinskih namirnica poput grahorica, jaja, fermentiranih mliječnih proizvoda, mesa, dok se voda unosi u izrazito malim količinama. Problem predstavljaju i nedostatak edukacije, naslijeđene obiteljske navike, manjak mogućnosti i dostupnosti nutritivno-bogate hrane, agresivni marketing i društvene mreže, sati provedeni pred različitim ekranima te nedovoljno aktivnosti i boravka na zraku i suncu“, naglasila je Pandža.

Ipak, za kraj, kazala je i da se mladi kod nas sve više zanimaju za nutricionizam kao znanost o prehrani i usluge koje nutricionisti nude.

„Drago mi je vidjeti pune razrede i dvorane kada se rade nutricionističke radionice i predavanja. Ipak, trebamo imati na umu da nije samo odluka mladih žele li ili ne žele unaprijediti znanje o prehrani i poboljšati prehrambene navike“, zaključila je Pandža. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.