Prema „popisu“ Katoličke crkve, katolika i Hrvata u BiH je pola milijuna

Povratak Hrvata no vlastita ognjišta, sa žaljenjem konstatira Crkva, pitanje je prošlosti, ali ga nikada ne treba zaboraviti. Crkva vjeruje kako isključivo gospodarski razvitak može zaustaviti iseljavanje i podići natalitet te preporučuje židovski model dokazan na raznim stranama po svijetu.

Da je Katolička crkva posljednja najčvršća crta obrane hrvatskog nacionalnog bića u Bosni i Hercegovini svima je poznato, ali mnogi ne znaju da je upravo Katolička crkva u BiH jedina „popisala" Hrvate, tj. katolike u toj državi. Bosna i Hercegovina, kao što je poznato, nema službenog popisa stanovništva i posljednji je popis proveden 1991., tj. prije početka ratnih sukoba. Katolička crkva u BiH jedina, praktički, ima relevantne podatke o broju Hrvata i katolika u Bosni i Hercegovini, koje je objavljeno u studiji „Demografsko stanje i procesi katolika u BiH od 1996. do 2010."

Tako je, prema procjeni Agencije za statistiku BiH, 2010. u BiH bilo 3,843.000 stanovnika, od kojih je, prema podacima biskupskih ordinarijata (župnih ureda), na kraju 2010. godine u BiH bilo 443.013 katolika. Tome broju dodaje se još oko 10 posto pretpostavljenog broja Hrvata koji nisu katolici ili nisu u kontaktu sa župnim uredima pa se broj Hrvata u BiH zaokružuje na oko pola milijuna, što je oko 13 posto ukupnoga stanovništva.

Pitanje povratka na vlastita ognjišta, sa žaljenjem konstatira Crkva, pitanje je prošlosti, ali ga nikada ne treba zaboraviti, premda se, i ondje gdje bi mogao, povratak ne događa. Crkva apelira na zaustavljanje iseljavanja i podizanje nataliteta i stvaranje ozračja sigurnosti, vjerujući kako isključivo gospodarski razvitak može zaustaviti iseljavanje i podići natalitet.

„U svom budućem gospodarskom organiziranju Hrvati iz BiH moraju ubrzano učiti također od židovskoga modela i iskustva, provjerenoga i dokazanoga na raznim stranama po svijetu", konstatira Crkva u BiH, a to znači da se organiziraju neformalne hrvatske općine, poput židovskih, u svakoj općini gdje žive Hrvati i s pomoću kojih bi djelovao Sabor. Crkva se zalaže za „stvaranje ozračja sigurnosti", tj. podizanje političke sigurnosti koja će pogodovati gospodarskom razvitku, ali i jačanje kredibiliteta Crkve kroz utvrđivanje njezina unutrašnjeg jedinstva.

Piše: Darko Pavičić | Obzor