PREDSTAVNICA BH. NUTRICIONISTA Naše društvo ne voli povrće, jedite zdravo tako da zamijenite čips sa sendvičem

Irzada Taljić
Raport

Najgora navika s kojom se bori društvo Bosne i Hercegovine kad je u pitanju ishrana jest preskakanje prvog obroka u danu, točnije, doručka. Kava ili cigareta nikako ne smiju biti ono prvo što unosimo u svoj organizam za početak dana, a imati zdravu ishranu nikako ne znači uskratiti sebi omiljenu hranu ili biti jednostavno – gladan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kalorija je kalorija, ali što ako bismo vam rekli da je dovoljno samo izvršiti poneku zamjenu namirnica tijekom dana? Kako kaže Irzada Taljić, profesorica nutricionizma na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i predsjednica Udruge nutricionista u Bosni i Hercegovini, pogrešno je misliti da ne smijete jesti čips, ali što ako ga, na primjer, danas zamijenimo s jednim dobrim sendvičem?

U razgovoru za Hercegovina.info Taljić je kazala i nekoliko savjeta za zdrav i brz doručak, a osim toga, govorila nam je i o problemima s kojima se najviše susreće naše društvo od djetinjstva do starosti.

„Ono što je problematika kod nas jest da su poneka i pojedinačna istraživanja provedena, dakle, to nešto rade službene institucije, ali ne redovno. Nije anualno, nije jednom godišnje, a na fakultetima se rade istraživanja zbog doktorskih disertacija ili master teza, tako da mi nemamo bazu za koju možemo reći da pokriva područje Federacije ili cijele BiH. U našem slučaju, točne brojke u potpunosti ne postoje“, kazala je Irzada Taljić za naš portal.

Ipak, različite udruge ili, Taljić je u ovom slučaju istaknula Nestle, jer su u ovom slučaju uradili opsežno istraživanje, ipak pokušavaju doći do nekih podataka, pa evo, iz Nestleovog istraživanja došli smo do saznanja da u BiH postoji aktivan trend opadanja konzumacije školskog obroka.

„Novi alarmirajući rezultati istraživanja koje je provedeno u okviru projekta Nestlé 'Zdravo!' – 'Healthier kids', ukazuju na to da samo 14,5 posto učenika u Bosni i Hercegovini u tijeku dana konzumira preporučenih pet obroka, dok čak 15,4 posto učenika ima svega dva obroka dnevno. Također, zabrinjavajući je podatak i da 9,9 posto učenika u školi konzumira neadekvatnu hranu“, istaknula je Taljić pozivajući se na rezultate Nestlea.

Konzumacija povrća je u našem društvu, kako kaže, očigledno veliki problem i gleda se da se izbjegava kod svih starosnih grupa. Obiteljski obroci se sve manje konzumiraju, što je posljedica sve bržeg života, a i većih cijena s kojima se susrećemo.

Treba naći načine, makar kuhati večer prije, kako bi djeca mogla imati obrok u tijeku dana. Gojaznost kod nas proizilazi iz, prije svega, neredovne konzumacije obroka, a najčešći obrok koji se preskače jest doručak. Ja znam da je to problem u školstvu, škola je organizirina u dvije smjene, djeca se pripremaju 15 minuta pred školu, a onda iz toga dobivamo odrasle koji ne vode računa o tome i prioritet im budu kava i cigarete umjesto obroka“, rekla je Taljić.

Gojazna djeca - gojazni odrasli ljudi

Svjetska literatura govori o tome, a deadline za ispravak loših prehrambenih navika je adolescencija, što znači 19 godina starosti. Što postignemo do tada, suglasna je Taljić, prelazi nam u odraslo doba. Čak 70 posto gojaznih adolescenata prelazi u gojazne odrasle ljude, tako da je uistinu bitno raditi na djeci.

„Moj primjer jest da moj sin, recimo, nije išao u vrtić na doručak jer sam ja željela stvoriti mu naviku da ne smije napustiti kuću bez doručka, pa evo, on i danas ima prvo doručak pa obveze“, objasnila je Taljić.

Što je to što se može brzo, zdravo i zasitno pripremiti za doručak?

Kajgana, integralni kruh, za nekoliko dana može i jaja na oko uz rajčicu. Osobno, kajganu uvijek pravim na maslacu, jaja na oko najnormalnije na suncekrotovom ulju, zašto da ne, to je kašičica i ne može biti tako strašno, neki mliječni namaz, pureća šunka ili malo zelene salate, krastavac i eto vam sendviča. Ne znam zašto kod nas ljudi također nemaju naviku jesti sardinu ili skušu iz konzerve, nutritivna vrijednost je jednaka, a tu se može narezati i neko povrće, pa dobijete zasitnu salatu“, savjetovala je Taljić naše čitatelje.

Kalorija je kalorija, a bitno je samo iz čega je uzimamo

„Bitno je znati oduprijeti se sadržaju s interneta, gdje svatko može postaviti i savjetovati bilo što, pa tako dođemo do onih koji kažu kako jedu neke proteinske pločice, a one se sastoje od glukoznog sirupa, dakle, šećera, pa onda neku salatu. S druge strane, kada vi imate konkretan obrok, to predstavlja dobar početak dana, jer sve te kalorije vi ćete potrošiti u tijeku dana uz druge aktivnosti. Zauvijek ću potencirati na doručku, jer ako nam je on pravilan, to će nam pomoći da činimo dobre izbore u ostatku dana. Vi poslije toga ne možete biti gladni sigurno do vremena povratka iz škole ili pauze na poslu“, pojasnila je Taljić za Hercegovina.info.

Djeca su u razdoblju rasta i razvoja i njima su tada potrebni svi makro i mikronutrienti, pa uskraćivanje ne dolazi u obzir, ali korigiranje itekako da.

„Do gojaznosti dolazi usljed loših prehrambenih navika, neredovnih i manjka fizičke aktivnosti, točnije, kada nam je unos kalorija veći od potrošnje. Najbitnije je u tom slučaju obratiti se nutricionisti, nije rano nikada, a ni kasno. Sve se može poboljšati samo ako želimo. Stručnjaci mogu reći je li vrijeme za korekciju i kakvu korekciju. Ne treba sebi uskraćivati hranu i obroke, hajde da napravimo zamjenu, danas neka nema čipsa ili smokija, ali neka ima sendvič“, zaključila je Taljić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.