PREDAVALA NA FAKULTETU U BANJOJ LUCI Profesorica Milić Marković jedna je od 12 uhićenih zbog nesreće u Novom Sadu

Profesorica Ljiljana Milić Marković, jedna od dvanaestoro uhićenih zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, nedavno je postala redovna profesorica na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (AGGF) u Banjoj Luci. Milić Marković je u glavnoj svesci Projekta za građevinsku dozvolu potpisana kao glavni projektant.

Prema saznanjima portala Gerila, Milić Marković je među uhićenima, zajedno s visokim dužnosnikom SNS-a Goranom Vesićem, zbog sumnje na teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 288. stavka 2. Kaznenog zakonika Republike Srbije, u vezi s kaznenim djelom izazivanja opće opasnosti.

Za ovo djelo predviđena je kazna zatvora od dvije do 12 godina. Milić Marković je u kolovozu 2024. godine izabrana za redovnu profesoricu na AGGF-u Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je doktorirala 2012. godine.

Zanimljivo je da je studije završila 1995. godine na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu s niskim prosjekom ocjena od 7,40 na osnovnim studijima. Unatoč tome, magistrirala je 2010. na istom fakultetu u Beogradu, a doktorirala dvije godine kasnije u Banjoj Luci.

Godine 2013. izabrana je za docenticu na AGGF-u u Banjoj Luci, a 2018. za izvanrednu profesoricu na istom fakultetu. Željeznice su jedno od njezinih užih područja specijalizacije.

Međutim, posebnu pažnju privlači činjenica, kako navode anonimni sugovornici portala Gerila upoznati s radom AGGF-a i Univerziteta u Banjoj Luci, da značajan broj izvanrednih i redovnih profesora na tom fakultetu nije imao prosječnu ocjenu višu od 8,00 na osnovnim studijima.

"Istina je da se 'podrazumijeva' da je prosjek 8,00 potreban za upis na magistarske i doktorske studije, ali to ovisi o fakultetu, a može se organizirati prijemni ispit za one s prosjekom ispod 8,00. Tako da nije protuzakonito ako netko doktorira s prosjekom ispod 8,00 na osnovnim studijima, kao što nije protuzakonito ni ako dobije izbor u zvanje unatoč slabijem prosjeku", ističe jedan od sugovornika.

Nelogično je, dodaje, što za profesore, redovne i izvanredne, ne postoji eliminatorni uvjet vezan uz prosjek ocjena, dok isti uvjet vrijedi za asistente i profesore jezika. U Zakonu o visokom obrazovanju taj se uvjet ne spominje za izbor u zvanje docenta, izvanrednog ili redovnog profesora.

"U natječajima se u posebnim uvjetima navodi da kandidati moraju dostaviti uvjerenje o položenim ispitima, uključujući prosječnu ocjenu, ali nigdje nije navedeno da je eliminatorno ako je prosjek ispod 8", naglašava naš sugovornik.

Drugi sugovornik, bivši student AGGF-a, ističe da slučaj Milić Marković nije jedinstven te da je praksa omogućiti studentima s niskim prosjekom na osnovnim studijima nastavak akademskog puta kroz magistarske i doktorske studije, a često i kroz izbor u zvanje redovnih ili izvanrednih profesora.

"Zaista je nevjerojatno da po našem Zakonu, za asistenta na fakultetu moraš imati prosjek iznad 8,00, a za redovnog profesora – ne moraš! Tako sada imamo situaciju u kojoj kadar blizak vladajućim strankama u Republici Srpskoj, s prosjekom ispod 8,00, lako preuzima pozicije. Kako je moguće da netko tko ne ispunjava uvjete za asistenta na fakultetu ispunjava uvjete za redovnog profesora?" pita se sugovornik.

Inače, rekonstrukcija željezničke stanice, na kojoj se dogodila nezapamćena tragedija u kojoj je poginulo 15 osoba, započela je u listopadu 2021. godine prema projektu Saobraćajnog instituta CIP, dok je izvođač radova bio konzorcij kineskih kompanija "China Railway International Co." Stanica je u srpnju ove godine predana pod upravljanje poduzeću Infrastruktura Železnica Srbije. Projektantska kuća i izvođač radova su u priopćenju naveli da nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije, što se kasnije ispostavilo kao netočno.