PRAVOSUDNI PARADOKS Za sitne pljačke na robiju, za izbornu krađu ni dan iza rešetaka

Pred domaćim pravosuđem česti su primjeri da pljačkaš koji uleti u, recimo, trgovinu ili kladionicu te pobjegne s nekoliko stotina maraka biva osuđen na nekoliko godina robije, ali se u proteklim godinama nitko nije našao iza rešetaka zbog izborne prevare ili krađe.

Da paradoks bude veći, isti taj pljačkaš svoju kaznu ne može otkupiti jer to propisi dozvoljavaju samo za zatvor u trajanju do 12 mjeseci, što nije slučaj za one koji su na do godinu presuđeni za izborne malverzacije.

Sudska praksa, zapravo, najbolje pokazuje koliko su pojedine odredbe domaćeg kaznenog zakonodavstva paradoksalne.

Naime, Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" raspolaže podacima da je za izborne malverzacije unazad tri godine bilo kazni, ali nitko ni dan nije proveo iza rešetaka.

Ova koalicija je podnijela inicijative za izmjene i dopune kaznenog zakonodavstva na razini BiH, Srpske, FBiH i Brčko distrikta, s ciljem da se zatvorska kazna za izborne krađe i prevare ne može zamijeniti novčanom kaznom.

Kako su naveli iz ove koalicije, njihova analiza pokazala je da je trenutni kazneni sustav nedovoljno strog i da omogućava ponavljanje kaznenih djela bez adekvatnih sankcija.

"Naime, počinitelji kaznenih djela u oblasti izbornih prevara mogu izbjeći zatvorsku kaznu do godinu dana tako što je zamijene novčanom kaznom. Ova praksa ne samo da je nepravedna, već je i opasna po integritet izbornog procesa u BiH", smatraju iz Koalicije "Pod lupom".

Kako dodaju, umjesto da se suoče sa ozbiljnim posljedicama za počinjena kaznena djela, počinitelji izbornih krađa su često nagrađeni blagim kaznama koje ne odražavaju ozbiljnost njihovih kaznenih djela.

Prema podacima do kojih je Koalicija "Pod lupom" došla analizirajući sudsku praksu za izborne krađe i prevare, od 2020. do 2023. izrečene su kazne zatvora, ali u praksi se događa da počinitelji ne provedu nijedan dan u zatvoru.

"Iako su osuđeni za prevaru pri glasanju, trgovinu utjecajem, povredu slobode odlučivanja, uništavanje izbornih isprava, falsificiranje isprava i slično, postojeći sustav je omogućio prekršiteljima da prođu bez ikakvih ozbiljnijih posljedica, te da zamijene izrečenu kaznu zatvora novčanom ili da dobiju uvjetnu kaznu", naveli su iz Koalicije "Pod lupom".

Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u "Transparency Internationalu BiH", kaže da je riječ o opravdanoj inicijativi, budući da počinitelji ovih kaznenih djela iza sebe imaju veliku mašineriju, odnosno resurse na raspolaganju.

"Političke stranke najčešće za svoje članove plate te kazne ukoliko do njih uopće dođe. Nažalost, mi u našoj sudskoj praksi i nemamo veliki broj kazni za ovu grupu kaznenih djela", rekao je Ožegović za "Nezavisne novine".

Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije "Pod lupom", kaže da masovnost kršenja izbornih pravila bez odgovarajućih sankcija ukazuje na to da je neophodno unaprijediti izborni proces i povećati sankcije.

"Nažalost, zbog politike se gubi svaki smisao. Politički subjekti uvijek načelno podržavaju inicijative Koalicije 'Pod lupom', ali kada treba prijeći sa riječi na djela, tada nema glasova u korist građana. To pokazuje da stranke s kojima imamo posla nisu demokratske i da nalozi za njihovo djelovanje dolaze iz centra moći stranke", ističe Kamenjaković.

Kako dodaje, ono što se u praksi dešava je to da u ovakvim slučajevima počinitelji kaznenih djela zapravo nikada ne odgovaraju za ono što su uradili.

"Ili dobiju uvjetnu kaznu, ili imaju mogućnost da je otplate. Otplata kazne dobrostojećim strankama ne znači ništa, jer ih ne može suštinski poljuljati i isplati im se kršiti pravila. Samo u zadnje tri godine imamo izrečenih kazni koje prelaze ukupnu cifru od 10 godina zatvora, a nitko od prekršitelja nije bio ni dan u zatvoru. Upravo zato se zalažemo za sankcije koje će biti odvraćajućeg karaktera", naveo je Kamenjaković za "Nezavisne novine".