PRAVOSLAVCI OBILJEŽAVAJU BADNJI DAN Donosimo kako se vjernici pripremaju za Božić u duhu naše tradicije

Pravoslavni vjernici, čija crkva poštuje stari julijanski kalendar, Božić proslavljaju 7. siječnja. 

Prethodi mu božićni post, koji traje od 28. studenog do 6. siječnja. Dan uoči Božića, pravoslavni vjernici proslavljaju Badnji dan, koji je ujedno i posljednji dan posta.

Osnovni ciljevi posta su proslavljanje Boga i njegovih svetih i očišćenje duše i tijela od tjelesnih i duševnih strasti. Post podrazumijeva molitve i činjenje dobročinstava, uzdržavanje od loših misli, želja i djela, kao i uzdržavanje od mrsne hrane.

Grana mladog cerovog ili hrastovog drveta

Božić označava trenutak promjene u prirodi, završetak ciklusa koji je trajao godinu dana i početak novog razdoblja. 

Na Badnji dan, a u nekim krajevima i prethodnog dana, odlazi se u šumu i donosi grana mladog cerovog ili hrastovog drveta, kojoj se prethodno nazove: "Dobar ti dan, badnjače" i pospe žitom. Na Badnji dan se, po pravoslavnom običaju, vraćaju svi dugovi i sve pozajmljene stvari.

Badnjak se u kuću unosi na Badnju večer. Jednim dijelom se nekada ložila vatra, a kada pregori, on se nosio u štale i torove, dok se drugi dio čuvao za položajnika, koji bi ga palio na sam dan Božića. 

Ovaj običaj se i danas ponegdje poštuje, a u gradskim sredinama badnje drvce ili grančica se kupuje na tržnici, unosi se u kuću čak i dan-dva ranije. Mnogi ga kite presnim ili suhim voćem i bombonama, a ispod njega stavljaju poklone za najdraže.

Posna trpeza

Paljenju badnjaka crkva je dala obredni smisao – grijanje oko badnjaka simbolizira zagrijavanje ljubavlju prisutnih ukućana jer svatko ovaj balgdan obilježava u svom domu.

Slama (simbolizira slamu na kojoj je rođen Isus Krist i njenim unošenjem u dom se unosi Božji blagoslov) sastavni je dio obilježavanja Badnje večeri. Po starim običajima unosila se u kuću zajedno s badnjakom i rasprostirala se po podu ispod stola, gdje stoji sve vrijeme Božića. U mnogim krajevima na njoj se i večeralo za Badnju večer. Danas je u urbanim sredinama slama simbolično privezana crvenim koncem za badnjak.

Za Badnji dan se priprema posna trpeza: suhe paprike punjene povrćem, samo rižom ili grahom, posna sarma od soje i crnog luka, posni grah, pita kupusnik u nekim krajevima, ponegdje krompiruša ili pita s orasima, riba, salata od krompira, salata od graha i crnog luka, uz orašaste plodove i sušeno voće, pečenu bundevu, kompot, posne štrudle i sitne kolače.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.