POZITIVNI EFEKTI KORONE Iseljenici se vraćali u BiH, uzorali smo njive i vratili se selu

Bosna i Hercegovina zadnjih desetak i više godina bilježi masovan odlazak, osobito radno sposobnog stanovništva. Međutim, za vrijeme epidemije bilježen je povratak našeg stanovništva kući.

“S pojavom koronavirusa naglo se dogodila promjena. Prema našim veleposlanstvima u Europi javljali su se ljudi koji se žele vratiti, bilo onih koji su bili na školovanju, nekim putovanjima ili iz drugih razloga.

Veleposlanstva su imala veliki pritisak od Švicarske, Nozozemske, Danske, skandinavskih zemalja da se žele vratiti u Bosnu I Hercegovinu, a među njima se naleze ljudi koji su friško otišli iz Bosne i Hercegovine. Bili smo začuđeni odakle ti ljudi koji su se eto odlučili da odlaze iz BiH. Onda smo provjeravali jesu li se ti ljudi odjavili iz BiH, i vidjeli da nisu. Praktično ne možemo ih sad registrirati i konstatirati jesu li otišli ili došli. Naša su veleposlanstva činila što je u njihovoj moći, pravila su spiskove ljudi, povratka”, kaže u izjavi za hercegovina.info Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Za epidemije se počelo više cijeniti i selo.

“Jedna masovna pojava, koja još nije medijski popraćena, a nije jer još nije ni počela, jeste izdavanje kuća na selu. To Srbija radi odavno, Hrvatska odavno, mi smo pokušali individualnim turizmom, ali to su bila noćenja u pitanju. Ovdje su u pitanju višednevni boravci – mjesec, dva… Stupamo u kontakt s ljudima koji nisu u BiH, ali su izrazili želju da bi iznajmili svoje kuće, kao što je slučaj u Livnu, i to ljudima koji su iz urbanih dijelova Bosne i Hercegovine”, objasnila je Zukić dodavši da o ovom vidu turizma razmišljaju i oni koji su se premišljali da odu iz BiH, I da je to jedna dobra pojava i dobar znak za bh. selo.

Istaknula je da Unija za održivi povratak trenutačno radi mapiranje tih kuća, kako bi se znalo čime se raspolaže.

Koronavirus je, dodaje, učinio svoje, ljudi se žele odmoriti, otići na naše zaboravljeno selo. Također, kako smo ranije i pisali, i oni koji se nikada nisu bavili poljoprivredom, ove su godine nešto zasadili.

“Obišla sam dvanaest općina za vrijeme epidemije i uistinu sam vidjela, ne samo da se muškarci pojačano bave poljoprivredom, nego i žene, koje biraju i tradicionalne, ali i neke druge kulture, cvijeće”, zaključila je Zukić. Unija za održivi povratak redovito javnost izvještava o iseljavanju, no ovaj put priča je obrnuta. Koliko će ona potrajati nije jasno, s obzirom na usložnjenu političku situaciju, koja otežava svakodnevnicu, i opstanak na svome.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.