POVRATAK U DJETINJSTVO Razmjenjujući pisma i razglednice ovaj mladić ima na stotine prijatelja iz Namibije, Irana, Senegala i ostatka svijeta

U vremenu modernih tehnologija, razmjena pisama i razglednica kao da pada u zaborav. Rijetki su oni koji se trude da ovaj način komunikacije ne zamre i da se održi uprkos sve većem okretanju društvenim mrežama. Adem Čizmo iz Sarajeva je svoj dječački hobi podigao na veću razinu i razglednice koje je slao kao dječak, preusmjerio ka ljudima iz cijelog svijeta. Za hercegovina.info ispričao je svoju zanimljivu priču.

"Ranije sam imao običaj kupovati razglednice na putovanjima i da ih šaljem prijateljima. Oduvijek su me zanimale druge kulture, a ovaj način spoznaje, po mom mišljenju, daje još veću draž. Mnoga poznanstva i saznanja o načinu života drugih naroda sam stekao putem web stranice "postcrossing" kao i sličnih grupa na mnogim društvenim mrežama. Veoma mi je zanimljiva ova stranica koji funkcionira na principu da pošalješ razglednicu/pismo nepoznatoj osobi i zauzvrat dobiješ od druge osobe, također nepoznate, nešto za što se opredjeli osoba u opisu njenog korisničkog profila," opisuje Adem kako funkcionira ovaj način dopisivanja.

Adem kaže da postoje grupe gdje se razmjena može detaljnije opisati, ali da iznenađenje ima posebnu draž. Sve je postalo transparentno, pa su trenuci i faktori iznenađenja jako rijetki. Drugi ljudi su sa šokom gledali na Adema i što to on radi. Oživljavanje zaboravljenih radnji uvijek sa sobom nosi neku novu dogodovštinu.

"U početku su me ljudi u pošti gledali s čuđenjem. Pitali su se radi li to netko još uvijek", kaže Adem i nastavlja: "Zanimljivo je upoznavanje ljudi iz mnogih krajeva. Nekada nisam mogao zamisliti da ću mijenjati pisma s osobama koje dolaze iz zemalja poput Irana, Namibije ili karipskih državica. I danas sam uzbuđen kada stigne razglednica iz tih krajeva. Uvijek naučim nešto novo, što čini sledeću razmjenu jos uzbudljivijom. Napomenuo bih da mi je ovaj vid komunikacije omogućio i razbijanje određenih stereotipa koje sam imao o nekim zemljama, te ih i dalje nastavljam rušiti i nadograđivati svoju ličnost, na ovaj način."

Bilo bi pohvalno kada bi se više mladih ljudi ugledalo na Adema i na njegov vid rekreacije. Bili bi otvorenijeg srca ka drugim narodima, ali i više bi se naučilo o državama sa kojima nemamo kontakt ni neku blisku vezu.  Zato je Adem do sada razmijenio pisma sa istomišljenicima od Amerike do Australije, od Skandinavije do Južne Amerike. Pohvalno je to što Adem u dosta slučajeva i ostaje u kontaktu sa osobama sa kojima je počeo razmjenjivati pisma i razglednice. Ne ostaju na jednom pismu, pa se njihovo poznanstvo, makar misaono, diže na rang prijateljstva.

"Svaka nova razmjena, pismo, razglednica ili poštanska markica predstavlja dio velike slagalice, koja svakim novim saznanjem poprima nove oblike te otvara nova pitanja, nove dileme, te na taj način dolazi do novih razmjena. Posebno to dolazi do izražaja kada su u pitanju neke egzotičnije lokacije gdje jednostavno nemamo prilike puno čuti o životu u tim zemljama putem medija. Tako sam dosta naučio o životnim navikama pojedinih Libanaca, Iranaca, Meksikanaca itd."

Na ovaj način, Adem se trudi da putem pisama, strance upozna s kulturom, životom i prirodom Bosne i Hercegovine, te da ih na taj način privuče i dovede da posjete ovu regiju. Adem je s nekim od svojih novih prijatelja ostvario i komunikaciju uživo, ali i preko društvenih mreža.

"Putem ovog hobija, pokušavamo, na neki način, osvježiti komunikaciju koja pada u drugi plan i pritome čuvajući neke starinske načine kao što su ova pisma i razglednice. Ali to nas i dalje ne sprječava da ponekada olakšamo komunikaciju i postanemo i prijatelji na društvenim mrežama."

Ponovno slanje pisama i razglednica vraća u djetinjstvo, budi uspomene, ali je lijepo ostati dijete, pa makar i na ovaj način.

*Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.