POTVRĐENA OPTUŽNICA ZA BUGOJNO Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću sudit će se za ratne zločine nad hrvatskim zarobljenicima

Sud Bosne i Hercegovine djelimično je potrdio optužnicu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, priopćeno je jutros iz Suda.

Potvrđenom optužnicom se optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić terete da su radnjama opisanim u optužnici počinili:

- Optuženi Dževad Mlaćo kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. točka a), u vezi sa članom 30. i 180. stav 1. KZ BiH, te članom 41. stav 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i članom 23. Haškog protokola.

- Optuženi Selmo Cikotić kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. točke a) i b), u vezi sa članom 180. stav 1. i 2. KZ BiH, te članom 41. stav 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i članom 23. Haškog protokola.

Istovremeno, Sud je odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog Tahira Granića. Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tijekom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom razdoblju od 18.07.1993. godine do polovine travnja 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao komandant OG Zapad ARBiH od 12.03.1993. do 13.04.1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja spomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe članova 75., 86. i 87. Dopunskog protokola broj I uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, čl. 3. i 130. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine.

"Pa je tako optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen spisak tzv. ekstrema zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od pripadnika vojne policije", navodi se u optužnici.

Dalje se navodi da je Cikotić propustio poduzeti sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje kaznenih djela ubojstava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, nakon 15. izvanredne sjednice Ratnog predsjedištva, 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području općine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao "esktremni dio" tajno likvidira.

"Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljenici hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima", navedeno je u optužnici.