VIDEO  Potrošačka košarica premašila 3.100 KM, rješenja nema na vidiku

U jeku političke nestabilnosti kojoj svakodnevno svjedočimo, nastavlja se borba građana za osnovnu egzistenciju. Podatak da je potrošačka košarica dosegnula iznos od 3.149,80 KM je zastrašujući. Ekonomski stručnjaci naglašavaju važnost reakcije vlasti, ali i građana. Ističu kako nadležne institucije nisu poduzele adekvatne mjere u vezi s ekonomskom krizom. Građani ove zemlje nalaze se između dvije gotovo nepremostive prepreke – niskih plaća i stalno rastućih troškova života, prenosi Federalna.

Alarmantne razlike u cijenama

Rast cijena u Bosni i Hercegovini nesrazmjeran je u odnosu na zemlje Europske unije. Ekonomski podaci za razdoblje od 2021. do 2024. godine otkrivaju alarmantne razlike. Stručnjaci tvrde da su uzroci takvoga stanja loši zakoni, nepostojanje kontrole tržišta, neadekvatne ekonomske mjere te – posebno – izostanak kontrole inflacije.

„Od 2021. do 2024. godine cijene hrane u zapadnoj Europi porasle su za 30 do 40 posto, prema nekim pokazateljima. U Bosni i Hercegovini rast je bio između 100 i 400 posto. Ne morate biti doktor ekonomije da shvatite kako sustav ne funkcionira – ako vam je minimalna plaća donedavno iznosila 600 KM, a potrošačka košarica 3.000 KM, jasno je da to ne može opstati. Ne znam kako građani uopće preživljavaju“, ističe Kasim Tatić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

„Jedino kada su akcije u trgovačkim centrima, vidljivo je da cijene mogu biti znatno niže. Međutim, zbog neograničenih marži, cijene rastu gotovo svakodnevno i doslovno – nebo im je granica“, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana „Don“.

Trgovci iskorištavaju krizu

Stručnjaci smatraju kako pojedini trgovci i poduzetnici iskorištavaju krizu – enormno povećavajući cijene. Trgovački lanci to pravdaju promjenama nabavnih cijena. U međuvremenu, profesor Tatić ističe da vlasti pravdaju poskupljenja globalnom krizom i inflacijom.

„To je učinjeno vrlo tendenciozno iz jednog važnog razloga koji javnost mora znati – inflacija je oblik poreza. No, riječ je o vrlo zgodnom porezu za vlast jer ne mora prolaziti zakonsku proceduru kako bi se uveo“, pojašnjava Tatić.

„Ovo je alarmantna situacija u kojoj politika mora preuzeti odgovornost i okrenuti se građanima – na posve drugačiji način nego dosad, jer aktualna slika društva je porazna“, poručuje Marić.

U takvom ambijentu postavlja se pitanje: postaje li Bosna i Hercegovina idealno tlo za divljanje cijena? Građani su vrlo svjesni situacije u kojoj se nalaze:

„Što ću misliti? Da mislim, samo bih se sekirao. Ovako mi je lakše kad ne mislim.“

„Žao mi je političara jer će oni ispaštati, a nas ostale – koga briga.“

„Cijene su visoke, plaće niske, ali opet – vidimo da ljudi imaju dobre mobitele, voze dobre automobile i izlaze... Mislim da zapravo dobro živimo.“

Zaključavanje cijena nije dugoročno rješenje

Jedna od mjera koju je vlast pokušala uvesti radi zaštite potrošača je zaključavanje cijena, uz podršku nekih trgovačkih lanaca. No, stručnjaci tvrde da to nije dugoročno rješenje. Ključni problemi – nedostatna proizvodnja, prekomjerno oslanjanje na uvoz, visoki porezi i doprinosi – još uvijek nisu riješeni. Standard građana dodatno opterećuju i krediti.

„Postali smo robovi kredita. Živimo na kredit kako bismo preživjeli. Živimo u vakuumu u kojem se nitko ne brine o građanima“, upozorava Marić.

„Građani u ovoj zemlji imaju nevjerojatnu sposobnost trpljenja, srozavanja životnog standarda, primanja sitnih pomoći i donacija iz inozemstva, i nevjerojatnu razinu nezainteresiranosti i neinformiranosti o vlastitom položaju“, zaključuje Tatić.

No, činjenica je da su visoke cijene i stalna borba za dostojanstven život već godinama sumorna svakodnevica građana Bosne i Hercegovine. Mnogi i dalje preživljavaju s nadom u bolje sutra – dok svakodnevno tonu u političku i ekonomsku neizvjesnost.