POTRAGA ZA POSLOM Samo u Sloveniju i Njemačku otišlo više od 10.000 radnika iz BiH

državljanstvo, odricanje, Zakon o doseljavanju, Njemačka, građani BiH, odlasci, odlazak na rad u inozemstvo, BIH
Ilustracija

Posao u inozemstvu, u Sloveniji i Njemačkoj - putem Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tijekom devet mjeseci ove godine pronašlo je 10.119 radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako ističu iz navedene agencije za "Nezavisne novine", od ukupnog broja, u Sloveniji je izdano 9.934 radnih dozvola, a u Njemačkoj 185.

"I dalje su u Sloveniji najtraženiji vozači, varioci, zidari, građevinski radnici, fasaderi, bravari, dok u Njemačku putem nas odlaze samo medicinski radnici s završene četverogodišnje srednje škole općeg smjera i smjera pedijatrijske njege", navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Za razliku od istog razdoblja lani, broj onih koji su pronašli posao u ove dvije zemlje putem Agencije je nešto manji.

Točnije, tijekom devet mjeseci 2023. godine u Sloveniji je izdano 9.622 radne dozvole, dok je u Njemačkoj zaposleno 345 medicinskih radnika.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je sigurno dio medicinara otišao i iz Republike Srpske, te da je to samo kap u moru ljudi koji su otišli vani.

"Naši profesionalci, pravi zdravstveni radnici, odlaze u druga zanimanja, traže svoje mjesto pod suncem. Nažalost, gubimo iskusni kadar. Više puta smo ponavljali da zdravstveni sustav Republike Srpske leži na 60. i 70. godištu, međutim te kolege polako odlaze u mirovinu, tako da gubimo ne samo ljude koji odlaze raditi u neka druga zanimanja, nego i iskusne kadrove koji odlaze u mirovinu, a nažalost, nemamo profesionalce koji bi ih mogli zamijeniti", kaže Šerbedžija.

Dodaje da je to ogroman gubitak za zdravstveni sustav, a da je Sindikat poslao stotine inicijativa nadležnim institucijama kako bi se ovaj problem pokušao riješiti.

"Da bismo zadržali naše ljude, moramo urediti struku, moramo priznati fakultetske diplome, moramo povećati plaće minimalno za 500 KM", navodi on.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, ističe da naši ljudi odlaze, a da država ne vodi računa o tome, niti pokušava spriječiti ili umanjiti taj trend.

"Zapad je vrlo zainteresiran za naše radnike, jer ako ih usporedimo s bilo kojim drugim radnicima, razlika je značajna. Naši radnici su bolji za tri koplja", rekao je Smailbegović za "Nezavisne novine", dodajući da u istu razinu s našim radnicima mogu stati samo Slovenci.

Kako dodaje, upisna politika u školama prilagođena je potrebama inozemstva.

Prema njegovim riječima, dio radnika koji ode iz BiH mogao bi se nadomjestiti dijelom i stranim radnicima, međutim procedure su vrlo komplicirane.

"Nama ode 10.000 domaćih radnika, a u ovoj godini imamo 4.500 izdanih radnih dozvola za strance, uključujući i one koje su obnovljene", kaže Smailbegović, dodajući da zemlje regije imaju mnogo više stranih radnika.

Kako su ranije pisale "Nezavisne novine", posao u zemljama Europe, točnije Njemačkoj i Sloveniji, tijekom protekle godine putem Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana "trbuhom za kruhom" otišlo je više od 35 njih.