Poslodavcu kazna i do 10.000 KM ako radniku ne da obračun plaće

Prava radnika

S tim obračunom plaće, koji se smatra izvršnom ispravom, svaki radnik može u sudu pokrenuti postupak izvršenja radi naplate svog potraživanja ili će se poslodavca suočiti s kaznama. Svaki radnik može po novom zakonu tražiti obračun neisplaćene plaće, koji će kasnije poslužiti kao temelj za tužbu.

U slučaju da poslodavac odbije izdati takav obračun radniku, može se suočiti s kaznama u iznosu od 1000 do 3000 KM, a u ponovljenom prekršaju kazne se uvećavaju na iznos od 5000 do 10.000 KM. Kako objašnjava Kenan Mujkanović, pravnik i potpredsjednik Sindikata metalaca FBiH, izmijenjena je, između ostalog, veoma bitna odredba Zakona o radu koja se odnosi na postupak ostvarivanja prava iz radnog odnosa.

Propisano je da je radnik, koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, dužan u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je narušeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

U slučaju da poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred mjerodavnim sudom. Ako radnik ne traži svoja prava o roku od 30 dana, onda i ne može tražiti sudski postupak, izuzev u slučaju da mu je uručen izvanredni otkaz.

"Iz navedene odredbe jasno je da se radnik poslodavcu s prethodnim zahtjevom za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, a prije podnošenja tužbe, ne mora obraćati samo u slučaju otkaza ugovora o radu, a u svim drugim slučajevima povrede prava radnik se mora prvo obratiti poslodavcu za zahtjevom za ostvarivanje prava, i to u roku od 30 dana od povrede prava, odnosno saznanja za povredu prava. U slučaju da radnik to ne učini, ne može tražiti ostvarivanje tog prava u sudskom postupku. Rok od 90 dana za podnošenje tužbe sudu radi ostvarivanja prava je prekluzivan, što znači da propuštanje ovog roka za posljedicu ima gubitak prava na podnošenje tužbe", objašnjava dip. iur. Kenan Mujkanović.

To u prijevodu to znači da radnici na prostoru FBiH imaju zakonski mehanizam da dobiju svoje zarađene plaće, bez obzira na ponašanje poslodavaca.

Kontrola obveznika

Sindikat BiH, Zavod MIO, Porezna uprava... pokrenuli su inicijativu po kojoj bi se u Kazneni zakon uveo članak prema kojemu bi se neisplata plaće, kao i isplata plaće bez uplate doprinosa i poreza, smatrala kaznenim djelom.

Jačanje kontrole poreznih obveznika jedan je i od zahtjeva međunarodnih financijskih institucija, prije svih Međunarodnoga monetarnog fonda, kako bi se nastavio kreditni aranžman s BiH.

MMF je od Porezne uprave zatražio i dostavljanje određenih podataka koji se odnose na uplatu poreza i doprinosa na osnovi kojih će se moći izraditi konkretni prijedlozi u vezi s mogućnošću smanjenja opterećenja po osnovi poreza i doprinosa na plaću i iz plaća.