POSLODAVCI FBiH Minimalna plaća raste, ali s njom i problemi, otkazi, inflacija i siva ekonomija

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine organiziralo je konferenciju za medije na kojoj nisu iznesene pozitivne prognoze. Predviđaju da će se val otpuštanja nastaviti, cijene rasti, a izrazili su veliku zabrinutost za izvozni sektor zbog pada gospodarstva u Njemačkoj, ali i uvođenja taksi na CO2 u Bosni i Hercegovini od sljedeće godine.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, poručio je kako poslodavci podržavaju sve što je legitimno i legalno, ali da su planirali drugačije urediti neke stvari koje je Vlada donijela, prenosi N1.

“Vlada je bila dosta striktna i nije htjela odustati od minimalne plaće i zamrzavanja doprinosa. Pokušali smo utjecati kroz ove dvije uredbe. One će donekle ublažiti negativne posljedice, ali one će se sigurno osjetiti. Inflacija je već znatno porasla, a značajan udio u tome ima povećanje minimalne plaće. Povećanje nezaposlenosti je već počelo, značajan broj otkaza je već uslijedio i sigurno će ih biti još u sljedećih mjesec-dva. To je negativna posljedica ove odluke. Treća stvar, koja nije nimalo zanemariva, jest da će ovo sasvim sigurno povećati sivu ekonomiju – ljudi će, zbog nemogućnosti da posluju u legalnim okvirima, dio poslovanja prebaciti u sivu zonu. Četvrta i dugoročno najteža posljedica je ta što će ovo zaustaviti ili usporiti rast gospodarstva”, naveo je Smailbegović.

Istaknuo je kako već dugo čekamo na fiskalne reforme te da Vlada odgađa njihovu provedbu jer postoji nekoliko ključnih problema.

“Fiskalizacija je dobar model i mi to podržavamo, jer doprinosi smanjenju sive ekonomije. Javni sektor je drugi problem – imamo najveći javni sektor u Europi. U EU je 16 posto zaposlenih u javnom sektoru, dok kod nas postoje dva različita podatka – jedan pokazuje 43 posto, a drugi 34 posto – oba su katastrofalna. Javni sektor troši sve što realni sektor i građani uplaćuju u proračun. Omjer umirovljenika i zaposlenih je nepovoljan. Drugi smo najgori u Europi s omjerom 1,15, skoro smo došli na razinu 1:1. Prosjek Europe je 1,7, a da bismo ga dostigli, trebamo 250.000 novih radnika u realnom sektoru ili prebacivanje 100.000 zaposlenih iz javnog u realni sektor te zapošljavanje još 150.000 ljudi. To je veliki izazov i razumijem Vladu što odugovlači. Pozivamo je da ispuni obećanja koja nam je javno dala. Ove fiskalne reforme sigurno će biti bolne za neke, ali su jedini izlaz iz ove situacije”, naglasio je.

Snježana Köpruner, jedna od najvećih izvoznica u BiH i potpredsjednica Udruženja, kazala je kako je Vlada imala dobru namjeru.

“Povećanje minimalne plaće je u redu, ali je ispalo kao da su među nas bacili bombu i time nas sve pokrenuli. Mislim da je to pozitivno, jer o temama o kojima smo pričali u siječnju nismo raspravljali proteklih deset godina. Poslodavci već deset godina predlažu promjenu fiskalnih i parafiskalnih nameta”, kazala je.

Ukazala je na to da su bh. izvoznici u velikoj krizi, goroj od one iz 2008. i 2009. godine.

“Najviše se osjeti na zapadnom tržištu. Njemačka, kao glavni izvozni partner, pogotovo u metalnoj industriji, u prilično je velikom padu. Ovo povećanje minimalnih plaća bio je težak udarac za one koji posluju u manje profitabilnim sektorima izvoza – koža, obuća i niskoprofitabilne organizacije. Ne znamo kako ćemo izaći iz krize. Sljedeći problem koji imamo je taksa na CO2. Izvoznicima će se smanjiti konkurentnost jer u BiH još uvijek nismo donijeli podzakonske akte za obnovljive izvore energije i druge propise vezane za poreze na CO2. To je veliki problem na koji nitko ovdje ne reagira. Sva naša roba ide uglavnom u EU, a sada se događa da vozači iz BiH ne mogu boraviti više od 90 dana u EU, što znači da ne mogu obavljati prijevoz. Time je nanesena velika šteta i prijevoznicima i izvoznicima. Nadamo se da bi Vlada u pregovorima s EU mogla riješiti taj problem, inače ćemo morati tražiti transportne tvrtke iz EU”, navela je.

Almedin Kadrić, član Udruženja i direktor jedne od vodećih bh. tvrtki iz sektora trgovine, istaknuo je kako većini tvrtki nije problem povećanje minimalne plaće koliko njegov utjecaj na ostale plaće.

“Nadam se da ćemo danas uputiti poziv javnosti da se smanji pritisak na trgovce koji posluju u skladu sa zakonskim propisima. Dajemo punu podršku inspekcijskim tijelima u nadzoru formiranja marži i edukaciji potrošača o njihovim pravima”, kazao je.