FOTO/VIDEO  Posjetili smo najljepše jaslice u Hercegovini, pogledajte uprizorenje rođenja Isusovog u Vitini

Crkva posvećena svetom Paškalu Bajlonskom u Vitini jedina je u BiH posvećena ovome svecu, a izgrađena je 1910. godine.

Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, fra Jozo Grbeš slaveći misu u Vitini sredinom prosinca kazao je kako su vitinske jaslice možda i najljepše u čitavoj Hercegovini, a naša ekipa odlučila ih je posjetiti i porazgovarati sa idejnim začetnikom ovih jaslica, fra Stankom Mabićem.

Uostalom, prve jaslice uprizorio je utemeljitelj njihova reda, sveti Franjo Asiški, pa onda nije ni čudo da upravo braća franjevci najviše truda, planiranja i razmišljanja ulažu u uprizorenje scene rođenja isusova. 

Prve jaslice uprizorio jesveti Franjo Asiški 1223. godine, u malom talijanskom mjestu Greccio.

I unatoč tome što bor kite, lampice postavljaju i ateisti i ljudi drugih vjera, jaslice, odnosno uprizorenje Isusova rođenja i dalje je liturgijski dio Božića i siguran pokazatelj da je riječ o katoličkoj obitelji. 

Simbolika zlatnih vrata

Najsitaknutiji detalj vitinskih jaslica velika su zlatna vrata.

"Ova zlatna vrata nisu tu slučajno", govori Mabić i objašnjava: "Ona imaju svoju simboliku i ne mogu ja svima objasniti kad dođu ovdje pa sam se potrudio i postavio natpis.

Ovdje sam stavio molitvice, se da ljudi kad dođu, da ne dođu samo razgledati, jer jaslice nisu samo umjetnička izložba. Da ljudi dođu, daju komentar i da idu doma, nego je ovo božićna liturgija.

Ovo je uprizorenje Isusova rođenja u Betlehemu, što je počelo od svetog Franje do danas posebno u franjevačkim crkvama. I onda treba doći pred jaslice, pomoliti se i slaviti Gospodina i preko jaslica na liturgijski način.

Što smo mi htjeli s ovim jaslicama ovdje? Dakle, svake svake 25. Godine u crkvi se slavi veliki jubilej, a na taj jubilej otvaraju se zlatna velika vrata u Vatikanu. I te godine nekih 25 do 30 milijuna ljudi hodočasti i prolaze kroz ta vrata i primaju opći oprost.

Zbog čega vrata? Ona simboliziraju Isusovu rečenicu iz evanđelja. "Ja sam vrata, koji uđe kroz mene, taj će imati spasenja, tad će spasiti za život vječni. I zato su ta vrata tu stavljena. Ljudi prolaze jer simboliziraju Krista, žele unići u Kristovo otajstvo.

Pa smo mi uzeli baš tu ideju ove godine, pa smo stavili vrata koja su dva metra visoka i dva metra široka, a vrata širom otvorili.

Tamo dalje se nalazi špilja. Kada se uđe kroz vrata, tamo je sveta obitelj i svi oni koji su u svetoj obitelji, kraljevi, pastiri su u nebu gore, a mi ovamo ispred vrata smo ovdje na Zemlji- hodočasnici i nade koji želimo također unići kroz ta vrata u vječnost", pojasnio je on.

Prigodne molitvice

Pored jaslica nalazi se košarica ispunjena šarenim papirićima. Pitamo fra Stanka o čemu je tu riječ.

"Ovdje sam stavio molitvice, da ljudi kad dođu ne dođu samo razgledati, jer jaslice nisu samo umjetnička izložba i ne služe tome da ljudi samo dođu, daju komentar i da idu doma, nego je ovo božićna liturgija.

Pa tako imamo košaricu s papirima u raznoj boji. Na njima je osam molitvica sa osam slika koje prikazuju betlehemski događaj. Tko god dođe ovdje uzme jedan listić, otvori ga, izmoli molitvu i ponese sa sobom doma, posebno djeca. To su male molitvice da ljudi naviknu doći i pomoliti se, jer molitva pomogne. Tu je i klecalo da se ljudi uče na taj način komunicirati duhovno. 

Prirodni materijali

Materijali korišteni za jaslice su isključivo prirodni. Kamen je sa obližnjeg brda. Rijeka koja protječe kroz uprizorenje Betlehema predstavlja rijeku Vriošticu koja izvire u blizini Vitine, a od nje se napaja se čitav Ljubuški kraj.

Tu je i maketa župne crkve, posvećene Svetom Paškalu.

"Dakle, ovdje smo uprizorili Vitinu, tu je vitinska crkva, figure koje predstavljaju ljude iz ovoga kraja, i svatko se može identificirati nekako kroz ove likove ovdje. Kao hodočasnici nade želimo otići gore kroz vrata Krista u štalicu, odnosno u nebo i na taj način smo to ove godine osmislili", pojasnio je fra Stanko ideju iza ovogodišnjih jaslica u Vitini.

 Većina ljudi koji su pomagali u izradi jaslica su zaposleni, studenti i sredjoškolci koji bi izdvajali po nekoliko sat dnevno da sudjeluju u izradi jaslica.

"To je ekipa koja već treću godinu ovdje surađuje i svatko donese neku svoju ideju. Imali smo na početku jednu opću ideju da ćemo slaviti jubilej veliki, pa onda u tome svi nadodaju neku svoju ideju i način kako uprozoriti nešto iz svoje mašte. I na kraju se rezultat bude takav kakav jest", hvali fra Stanko ekipu koja je uložila volju i energiju u izradu i dekoraciju jaslica.

No djeca su najveći uživatelji u jaslicama. Osim toga, fra Stanko ima i poseban način da najmlađe motivira na dolazak na zornice.

Svakim dolaskom imaju pravo na trnovo drvo postaviti srce sa svojim imenom, a na kraju zbog dolazaka budu i nagrađeni.

"Misa zornica je u 6 ujutro i koje god dijete dođe napiše svoje ime i Isuse volim te. I rekao sam im tko ima najviše srca dobije nagradu. Naravno svi na kraju dobiju. Tu bude 70-80 imena. Posložim tu čokolade s malim narukvicama i sličnim poklonima i stvarno djeca dolaze. Na početku bude trn suh, a djeca ga ožive. Na Badnji dan skinemo sva srca i stavljamo ih u jaslice tamo gdje se Isus rodio, jer se Isus rađa u dječjim srcima. Simbolika je i tu prisutna", pojašnjava fra Stanko.  

Duhovno i konzumerističko

Pitamo na kraju fra Stanka primijeti li on da se duhovna komponenta Božića povlači pred onom materijalnom?

"Ne bih ja to toliko suprostavljao. Sveti Franjo živio je krajnje siromašno. I on je kazao kad je Božić "Neka teče mast i ulje niz zidove", nek se slavi toliko bogato, da se slavi i dušom i tijelom. On je četiri puta po 40 dana strogo postio, no za Božić, Uskrs i Veliku gospu uvijek je govorio da se sve najbolje tada iznese i jede.

Kad se kaže konzumerizam, ako je on ispred duhovnog i zanemari se duhovno ili još gore, ako duhovno služi da bi se mogao obogatiti ili bolje zaraditi onda je to zlouporaba ovoga blagdana. I soritonja, ako ikada za Božić će dobiti da mogu proslaviti da imaju jedan svečani bogati stol. Zato ne bih ja to suprostavljao ali se znaju prioriteti, duhovno na prvom mjestu, obitelj na okupu pa tek onda materijalno" kaže fra Stanko.

Sve je povezano sa cjelovitim čovjekom koji ima i dušu i tijelo, ali do problema dođe kad im ljudi zamjene mjesta. Božić je proslava i u tjelesnom i duhovnom smislu, no ne smijemo zanemariti vrijeme posta. Vrijeme došašća je vrijeme molitve i odricanja, ali kad dođe Božić onda baš treba biti i prigodna proslava. Badnjak je dan posta i na taj dan se posebno teško odreći od jela jer se svi kolači tada prave, kuća je puna mirisa i posebna je izazov odreći se svega toga, kako bi sutradan Božić došao više do izražaja.

"U Vitini je za polnoćku najveća posjeta u crkvi. Svijet se okupi, slavi misu, čestita se ispred crkve. Postavimo jedan stol sa čajem, kuhanim vinom i suhim smokvama, tu ostanemo sat duže, čestita se, zapjeva se, sutradan se ide od obitelji do obitelj čestitati Božić i tu je uistinu slavlje veliko", uputio nas je za kraj u običaje ovoga zanimljivog mjesta kod Ljubuškog. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.