PORIJEKLO IMOVINE POD LUPOM 1.450 građana RS u riziku od visokih poreza

Jedan od rezultata Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu Republike Srpske koji je u ovom bh. entitetu stupio na snagu prošle godine, je i evidentiranje fizičkih osoba čija imovina je enormno porasla u jednom određenom razdoblju.

Naime, Porezna uprava RS je od početka rada Sektora obradila podatke o imovini i prihodima za oko 788.000 fizičkih osoba, te je od tog broja u fazi analize rizika ove godine identificirala 1.450 fizičkih osoba za koje je utvrđeno da su u najviše tri uzastopne kalendarske godine, imala uvećanje vrijednosti imovine za više od 300.000 КM, piše Forbes BiH.

Ovakva imovina će se oporezivati sa 75 posto

Prema ovom Zakonu koji je usvojen u veljači 2022. godine, a stupio na snagu godinu kasnije, sva imovina za koju osobe ne mogu dokazati način na koji su je stekli, će se oporezivati sa 75 posto, a također o njoj će biti upoznato i tužiteljstvo koje treba da utvrdi je li eventualno stečena na kazneni način.

Osim da ih je 1.450 pod nadzorom, Porezna uprava RS nije objavila imena, a nepoznato je i u slučaju koliko njih se utvrđuje je li gomilanje osobnog bogatstva bilo legalno ili ne.

Federacija BiH bez zakona o porijeklu imovine

U drugom bh. entitetu Federaciji BiH ovakav zakon još nije usvojen. Forbes BiH poslao je upit Vladi FBiH, a ona dalje proslijedila Federalnom ministarstvu pravde da da odgovor, ili uputi tko je nadležan za ovu oblast – razmatra li Vlada FBiH uvođenje istog zakona, te koje aktivnosti je u tom smjeru do sada poduzela. Odgovor iz Ministarstva pravde Forbes nije dobio.

Kada je riječ o aktivnostima koje Porezna uprava FBiH provodi, na osnovu kojih prati ubrzano bogaćenje osoba, za Forbes BiH kažu kako Porezna uprava Federacije BiH svake godine sačinjava godišnji plan inspekcijskih nadzora koji se vrši odabirom poreznih obveznika po kriterijima navedenim u ovom planu, kao i po zahtjevu drugih interesnih strana, kao što su prijave građana, akti Tužiteljstva, SIPA-e, FIA-e i dr.

Kako imovinu provjerava PUFBiH?

„Porezna uprava kroz svoj operativan rad i suradnju s drugim institucijama dolazi u posjed informacija i saznanja koje ukazuju na ubrzano bogaćenje određenog broja fizičkih osoba. Takva saznanja predmet su daljnje analize i obavještajno-istražnog rada, međutim o konkretnim efektima, odnosno pokazateljima u ovom trenutku ne možemo govoriti“, kažu iz PUFBiH.

Kada je riječ o postojećoj zakonskoj regulativi, u FBiH je na snazi zakon koji regulira imovinu stečenu kaznenim djelom, a prema kojem se na osnovu prijava ili indicija prvo utvrđuje postojanje kaznenog djela, a zatim je li imovina stečena na protupravan način. Uvođenje Zakona o porijeklu imovine međutim, značio bi sveobuhvatni nadzor, i detaljnu analizu prijavljene i neprijavljene imovine itd. U praksi značio bi dodatno suzbijanje nezakonitog bogaćenja.

Zakon na državnoj razini neće biti proizvod domaćih odluka

 „Sasvim bi bilo normalno očekivati da u jednoj uređenoj državi, bez obzira kako ona bila ustavno uređena na državnoj razini imati Zakon o porijeklu imovine za sve fizičke i pravne osobe“, kaže za Forbes BiH ekonomski analitičar i nekadašnji dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, profesor Željko Šain dodajući: „Ono što mi nemamo na državnoj razini ili što nemamo u FBiH govori višestruko o našem profesionalnom odnosu prema tom esencijalnom pitanju. Logično bi bilo da imamo što prije kvalitetno donesen takav zakon i da se on provodi u praksi, zašto se on ne donosi to je pitanje koje hitno traži odgovor kako kod običnog čovjeka tako i svih mislećih ljudi i institucija koje žele uređeni sustav. Uređeni sustav u državi ne može biti bez provođenja jednog takvog zakona. Onda se rađaju i razne insinuacije koje jednostavno nisu dobre, ali negativno utječe i na rejting zemlje, utvrđivanje boniteta pojedinaca, jednostavno nemamo realnu sliku. Zašto to nemamo znaju oni koji otežavaju donošenje takvih propisa i jednostavno to nije dobro ni za državu ni pojedinca ni društvo“, pojašnjava Šain.

Na pitanje je li optimist da bi se ovakav zakon mogao u bliskoj budućnosti donijeti odgovara:

„Volio bih da se što prije donese, međutim, u kakvom sustavu živimo sumnjam da će to biti u dogledno vrijeme proizvod domaćih odluka. Ono što može ubrzati to je međunarodna zajednica i čudi me kako visoki predstavnik ili druge međunarodne institucije to nisu uvjetovale kao osnovu za dalje razgovore o svim bitnim pitanjima vezane za obligaocijske odnose koje imaju pravna lica i država i entiteta i svi oblici državnog organiziranja s međunarodnom zajednicom jer to je u civiliziranom svijetu jednostavno nešto bez čega se ne može živjeti i raditi“, ističe sugovornik.