POLOŽAJ ŽENA I MUŠKARACA U BIH Žene u prosjeku žive duže, na razinama vlasti puno više muškaraca

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u kontinuitetu objavljuje publikaciju 'Žene i muškarci u BiH', koja obuhvaća podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti razvrstane po spolu. Podaci daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bosanskohercegovačkom društvu.

Kroz tu publikaciju, Agencija za statistiku BiH nastoji dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti među spolovima, prenosi Fena.

Stopa maskuliniteta u BiH

Kada je u pitanju maskulinitet, odnosno broj muškaraca na 100 žena, prema podacima o broju stanovnika iz 2022. godine, uočava se najveća stopa maskuliniteta u starosnoj grupi od 0 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi oko 106 muškaraca.

Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta u BiH ima tendenciju opadanja, pa od 50 godina i više, u populaciji ima više žena nego muškaraca, te nakon tog razdoblja koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj grupi 80+ i bilježi vrijednost od 58, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi, na 100 žena dolazi oko 58 muškaraca.

Prosječna starost porasla, žene žive duže

Također u analizi je istaknuto kako prosječna starost umrlih u Bosni i Hercegovine raste, pa je na ukupnoj razini u posljednjih dvadeset godina porasla za 6,9 godina, a u navedenom razdoblju žene su u prosjeku živjele 5,2 godina duže od muškaraca.

Ono što je poseban problem u društvu ne samo u BiH, nego i u brojnim zemljama regije i Europe, je negativan prirodan priraštaj stanovništva.

Od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja, što znači da u referentnoj godini umre više osoba nego što ih se rodi. Najveći negativni prirodni priraštaj zabilježen je 2021. godine minus (–) 23.190, dok je 2018. iznosio – 8.277.

Brakovi i razvodi

U 2022. godini u BiH zabilježeno je sklapanje 17.427 brakova, a ono što je evidentno je da broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina kontinuirano raste, pa je u 2022. godini bilo više od 1.000 razvoda u odnosu na 1997. godinu. Po mjesecima najviše brakova u 2022. godine je sklopljeno u kolovozu 2.550, a najmanje u veljači 799. U 2022. godini je razvedeno 2 865 brakova. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca dogodio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.

Kada su u pitanju unutarnje migracije u Bosni i Hercegovini u 2022. godine, kojima su obuhvaćeni svi stanovnici, po spolnoj i starosnoj strukturi, a koji su registrirali promjenu prebivališta, uključujući i kretanja između entiteta i Brčko distrikta, registrirano je 30.165 doseljenih/odseljenih stanovnika, od kojih 59 posto žena i 41 posto muškaraca, što je za 3.760 stanovnika više nego u 2020. godini.

Visoko obrazovanje

Publikacija sadrži i podatke o visokom obrazovanje u 2022. godini koje je završilo 10.066 žena i 6.531 muškarac.

Više od polovine žena je diplomiralo, magistriralo i doktoriralo u oblastima zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanja i društvenih znanosti, a to su ujedno i područja obrazovanja u kojima su žene brojnije od muškaraca.

Veći broj muškaraca je svoje visokoškolsko obrazovanje završio u oblastima informacijskih i komunikacijskih tehnologija, inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva, te području usluga.

Političari na razinama vlasti u BiH

Agencija za statistiku u publikaciji navodi i podatke o izabranim dužnosnicima prema razinama vlasti u BiH na Općim izborima 2022.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, na Općim izborima 2022. godine, žene predstavljaju samo 1/4 izabranih dužnosnica na svim razinama vlasti u BiH.

Najmanji broj izabranih dužnosnica je u Zatupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske, a također žene čine samo 1/4 veleposlanica i generalnih konzulica u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i taj omjer je gotovo jednak u posljednjih deset godina.

Publikacija sadrži još brojne informacije zastupljenosti – brojnosti žena i muškaraca u oblastima kao što su: obrazovanje, informacijsko-komunikacijske tehnologije, radna snaga, istraživanje i razvoj, socijalna zaštita, pravosuđe i demokracija, vladavina prava, te okoliš i publikacija može poslužiti kao izvor informacija svim korisnicima zainteresiranim za položaj žena i muškaraca i za jednakost spolova u Bosni i Hercegovini.

Promovira i štiti jednakopravnost

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini donesen je 2003. godine, a uređuje, promovira i štiti jednakopravnost spolova i garantira jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi društva, te sprječava direktnu i indirektnu diskriminaciju zasnovanu na spolu.

U članu 18. tog zakona stoji da svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim tijelima na svim razinama, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim poduzećima i ostalim subjektima, moraju biti iskazani po spolu.

Većina podataka koje je objavila Agencija za statistiku BiH u publikaciji su rezultat istraživanja koje provodi Agencija, kao i postojeće statističke dokumentacije, dok je manji dio podataka preuzet iz drugih državnih i entitetskih institucija.