POLITIKA I TAJKUNI PROTIV ČOVJEKA U Hercegovini teže postaviti solare na krov nego izgraditi solarno megapostrojenje

Socijalna pravda mora biti u središtu zelene i digitalne tranzicije. To podrazumijeva uzimanje u obzir socijalnih i gospodarskih učinaka tih tranzicija te posebno usmjeravanje na regije, industrije i radnike kojima će one uzrokovati najveće poteškoće, navedeno je na službenoj stranici Europske komisije.

Diskriminacija malih proizvođača

Pravedna tranzicija je tu zbog ljudi i lokalnih zajednica, koji moraju biti dio i kreatori ovog procesa. U središtu energetske tranzicije trebao bi biti običan čovjek, no nažalost, u Bosni i Hercegovini, već sada nakon što je tranzicija zaživjela, na primjeru diskriminacije prosumera (malih proizvođača električne energije na krovovima) može se reći kako to nije slučaj.

Devet se godina čekalo na tzv. zakon o prosumerima, kojim bi bila regulirana upravo oblast građanske proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Set zakona (Zakon o električnoj energiji, Zakon o energiji i regulaciji energetske djelatnosti, Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kongeneracije) prema kojima bi fizičke osobe u Federaciji BiH konačno mogle proizvoditi energiju za potrebe domaćinstva na vlastitim krovovima usvojen je u kolovozu 2023. godine u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije.

Nažalost, za većinu građana FBiH to usvajanje nije puno značilo. Zašto? Najkraći mogući odgovor je zbog politike. Naime, nakon usvajanja ovog seta zakona na federalnoj razini, županije odnosno kantoni bili su u obvezi s njima harmonizirati svoje zakone. Od deset županija, kako doznaje Hercegovina.info, to su dosad napravile samo tri: Sarajevska, Tuzlanska i Zeničko-dobojska.

Samo tri županije u FBiH olakšale instalaciju solara na krovove

Tu informaciju potvrdili su i iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

"Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prati procese koje županijske vlasti rade na polju Zakona koji definiraju prostorno planiranje i građenje te ovo Ministarstvo ima informacije da su određene županije izvršile tj. prilagodile svoje zakone na način da su pojednostavljene procedure za ishodovanje dozvola za elektroenergetske objekte, a posebno za male solarne elektrane na krovovima. Uvažavajući da je krajni rok za donošenje podzakonskih akata koji se tiču tematike prosumera sredinom kolovoza, Ministarstvo cijeni da će u navedenom razdoblju doći do ispunjavanja svih uvjeta kako bi Federacija BiH imala razvoj velikog broja prosumerskih postrojenja kod samih građana", odgovaraju iz ovoga ministarstva.

Hercegovačko-neretvanska županija, koja ima možda i najveći solarni potencijal u zemlji i dalje nije uskladila svoje zakonodavstvo, te mali proizvođači i dalje moraju ishodovati sve dozvole kao i oni veliki. Procedura je ista za onoga tko na krov svoje kuće ili zgrade želi postaviti 4-6 KW solarnih panela vrijednih nekoliko tisuća, kao i za one koji instaliraju solarne parkove od 50 MW, vrijedne desetine milijuna maraka. 

Izmjena ovih zakona u HNŽ posao je za županijsko Ministarstvo građenja i prostornog uređenja kojem je na čelu Bekir Isaković iz SDA. Iako smo službeni upit poslali 18. ožujka, odgovor na jednostavna pitanja, poput onoga što poduzima ministarstvo po pitanju harmonizacije energetskog seta zakona sa razine FBiH na razinu HNŽ, kada bi obični građani mogli očekivati benefite ovih zakona i na svojim krovovima, te što čini najveću prepreku brzom usvajanju ovih zakona na Vladi i na Skupštini županije, nikada nismo dobili.

Građani postavili solare na krovove, i dalje nisu spojeni na mrežu

Grad Mostar dolaskom nove vlasti predvođene gradonačelnikom Marijom Kordićem snažno je krenuo u kampanju energetske tranzicije. Kordić je svojedobno izjavljivao u kamere kako je njegova vizija da jednog dana svaki krov u Mostaru ima instalirane solarne panele. "Moj koncept i ideja je da možda sutra bih volio vidjeti Grad Mostar da svaki krov ima solarnu energiju", kazao je tada novinarima.

Sadržaj se učitava...

Od te izjave prošle su tri godine, a broj fotonaponskih elektrana na krovovima stanovnika Mostara porazno je nizak.

Određen broj, točnije 32 male fotonaponske elektrane instalirane su kroz projekt SolarCet putem kojeg je subvencionirana gradnja malih solara na krovovima obiteljskih kuća.

Dvojica korisnika projekta rekli su za Hercegovina.info istu stvar, paneli su instalirani na krovove krajem 2023. godine, no i dalje stoji neaktivni, upravo zbog usporenog i kompliciranog procesa dobivanja dozvola.

Semir Memić iz Mostara kaže da njegovi solari stoje na krovu van funkcije već četiri mjeseca. "Moji solari nisu priključeni na mrežu. Elektroprivreda BiH nam traži urbanističku i građevinsku dozvolu za solare. Grad je podnio zahtjev za izmjene županijskog zakona da se to ne treba tražiti ako objekt već ima te dozvole i sad je to status quo. Stvarno čovjek ne može vjerovati. Ja sam predložio da idemo sa probnim radom dok se regulativa ne riješi, moguće da će nas barem pustiti u probni rad ali nemamo nikakvih konkretnih informacija".

"Da sam znao, nikad ne bih ulazio u ovo"

Dok građani koji su se nadali investirali vlastite ušteđevine u energetsku tranziciju muku muče sa regulativom, Grad Mostar šakom i kapom dijeli dozvole i koncesije velikim proizvođačima koji grade ogromna postrojenja gdje god se nađe slobodno mjesto. Tako je 2022. Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika izmijenilo prostorni plan dodavši čak 18 novih lokacija za solarna postrojenja koja nisu bila predviđena stručnom studijom. Na lokacijama predviđenim za vjetroelektrane bez stručnog utemeljenja, političkom odlukom dozvoljeno je graditi i solarna postrojenja. Odluka je to čija se štetnost najbolje vidjela na primjeru lokacije Polog i sela Međine koje je stradalo nakon bujice koja se sručila sa brda na kojem je izgrađen veliki solarni park.

Svoju ušteđevinu u fotonaponske ćelije na krovu investirao je i Zdravko Bošković iz naselja Ilići. Prisjeća se kako je instalacija panela završena na blagdan Svetog Nikole, 6. prosinca 2023. godine. I njegovi solari stoje neaktivirani i bez priključka na mrežu.

"Ja sam sve instalirao, uredno platio, obratio se Elektroprivredi HZHB no nije urodilo plodom. Onda sam išao kod ljudi iz Grada Mostara zaduženih za taj dio posla, isto ništa. Onda su me kontaktirali i iz UNDP sa pitanjem jesam li zadovoljan projektom, a ja sam im rekao, da sam znao nekad da je sve to daleko od ovoga što su obećavali, ne bih ni ušao u to. Stvar je u tome da Elektroprivreda tumači te solarne elektrane na krovu kuće kao zasebni objekt koji iziskuje građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i sve ostalo. Bavim se ovim poslom u Hrvatskoj i tu se samo napravi zapisnik o izvedenom stanju i sva je priča s tim završena. No bojim se da se nekima ovdje teško odreći koke koja nosi zlatna jaja. Kad dobijem račun od Elektroprivrede onda je jedna od stavki koju plaćamo obnovljivi izvori energije. Pa se pitam tko su ti povlašteni kojima ide taj novac?"

Na redu su podzakonski akti i harmonizacija

Da posao nije završen ni na razini Federacije BiH, govori nam i Fejsal Ćorović, tehnički savjetnik UNDP-a. Sada se mora donijeti i odgovarajuća podzakonska regulativa.

"Prošle godine je u FBiH usvojen set energetskih zakona, među kojima su zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji, zakon o električnoj energiji i zakon o energiji i energetskim djelatnostima. Ovi novi zakoni su redefinirali 'kostur' oblasti obnovljivih izvora energije. Međutim bez odgovarajuće podzakonske regulative njihova potpuna primjena nije moguća", objašnjava on.

"Postoji neusklađenost između zakonske regulative na federalnoj razini sa regulativom na državnoj i županijskoj. Čast izuzecima, u većini županija je npr. za izgradnju male solarne elektrane na krovu kuće za vlastitu potrošnju potrebno pribaviti dozvole kao i za velike elektrane", govori nam Ćorović.

Na pitanje prati li situaciju u HNŽ i ima li informacije radi li se na potrebnim izmjenama, Ćorović je optimističan.

"Prema informacijama kojima ja raspolažem to je prepoznato u vladi HNŽ i užurbano se radi na usklađivanju zakonske regulative i omogućavanju pojednostavljenog procesa gradnje solarnih elektrana za vlastitu potrošnju. Teško je točno reći kada bi to moglo zaživjeti, ali su pokazatelji da bi se to trebalo dogoditi u prvoj polovici ove godine".

Tome se nada i zastupnik SDP-a u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije Arman Zalihić. Zalihić je pripremio inicijativu za Izmjene zakona o građenju, da se od građevinske i urbanističke dozvole izuzmu postrojenja na krovovima koja ne prelaze veličinu krova. Time bi se, kako kaže ubrzala procedura malim proizvođačima za gradnju solara.

"Na razini FBiH smo setom energetskih zakona smanjili procedure za postojenja do 1 MW na način da je ukinuta dozvola za rad (tzv. licenca) koju izdaje FERK i energetska dozvola koju izdaje FMERI čime smo već skratili proceduru za nekoliko mjeseci i troškove za nekih 2.000-3.000 KM, koliko su koštale te dozvole", objašnjava Zalihić. 

"Sad ću predložiti i ukidanje građevinske i urbanističke dozvole u HNŽ za postrojenja koja se nalaze na krovu i ne prelaze veličinu krova. Ako Skupština i Ministarstvo građenja HNŽ prihvate inicijativu i izmjenimo zakone, to će značiti da će za mala krovna postrojenja biti smanjena procedura, dok su sad čekali i po godinu dana sve potrebne dozvole", navodi on i dodaje: 

"Trebat će samo elektroenergetska suglasnost Elektroprivede i glavni projekat na osnovu kojeg bi se podnosio zahtjev za priključak.  Sve ovo išlo bi u prilog i najavljenim mjerama Vlade HNŽ u namjeri da na javne ustanove instalira ovakva postrojenja, a budući da im većinom županija plaća troškove energije, to bi dovelo i do ušteda u proračunu".

Gdje je taj građanin u centru energetske tranzicije?

Prema podacima koje nam je dao Damir Miljević, predsjednik Centra za održivu energetsku tranziciju RESET, BiH je daleko na začelju kada je u pitanju instaliranje malih solara na krovovima.

U 2023. godini u EU je instalirano dodatnih 55.900 MW solara. Bugarska, Rumunjska i Slovenija prešle su u istoj godini 1000 MW instaliranog solara. U Nizozemskoj je u 1,7 milijuna domaćinstava instaliran solar na krovu, a u Njemačkoj na preko 3 milijuna. U Italiji je broj prosumera na kraju prošle godine prešao 1,5 milijuna (samo prošle godine 370.000 novih, ukupne snage od 4.000 MW).

Dodaje kako se trenutno radi na podzakonskim aktima na federalnoj razini, no uz jedan problem. Građani kao strana nisu uključeni.

"Ti praviš podzakonski akt za energetske zajednice. Formirao si radnu grupu, gdje ti je u radnoj grupi netko tko predstavlja te energetske zajednice. Sazvali su elektroprivrede, ministarstva, FERK, DERK, a gdje je korisnička strana," pita se Miljević.

Hoće li prosumerima ostati mjesta na mreži nakon što se veliki izredaju?

Već sada se mogu čuti upozorenja kako je elektrodistributivna mreža u BiH gotovo popunila kapacitete koje može primiti. A na nju praktički nije spojeno niti jedno prosumerskog malo postrojenje.

Samir Avdaković sa Instituta za napredne tehnologije i sisteme Sarajevo objašnjava kako svaki građanin koji plaća struju plaća i mrežarinu, bi valjda trebao očekivati da za svoj uloženi novac može dobiti i malo prostora na mreži. Međutim ne može jer su na nju navalili ovi investitori sa velikim postrojenjima.

"U 2022. godini, mi smo kao građani uplatili 25 milijuna i 800 tisuća maraka mrežarine . A oni su najbogatijim ljudima u ovoj državi od tog novca isplatili subvencije. Pitam se je li vrijeme da mi to promijenimo? Mreža je naša, potrošnja je naša, a fokus je potpuno na nekom drugom segmentu", govori ovaj inženjer elektrotehnike.

"Mreža je javno dobro. Mi smo izašli sa jednostavnim tezama, milijun krovova u BiH, po 5 KW, puta 1.200 sati, po tom izračunu bi energija sa krovova pokrila 50 posto ukupne potrošnje u BiH. A na krovovima već imate infrastrukturu, priključke i sve što je potrebno", objašnjava on uz dodatak da bi energija s krovova, zajedno sa energijom sa potencijalnih plutajućih elektrana na akumulacijskim jezerima i nešto solara na zemljištu koje se koristi za druge namjene pokrilo svu potrošnju, te bi ostalo i viška energije za izvoz. 

Damir Miljević pak objašnjava kako je Srbija riješila nerealno velik broj zahtjeva za priključak na mrežu.

"Srbija je imala 22 GW zahtjeva za priključke. To je više nego tri puta više nego što im je mreža mogla primiti. Oni sto to riješili ovako: "Rekli su investitorima da od 2026. moraju sami osigurati balansiranje. Nema više da to država osigurava. Snađi se, hoćeš li stavljati bateriju ili kupovati balansnu energiju, to državu ne zanima. Druga stvar, ako želiš priključak daj garanciju, koliko ćeš platiti po MWH. Ne dobiješ li taj papir u roku od 6 mjeseci, 10 posto garancije ti aktiviramo. Ne dobiješ li građevinsku dozvolu u roku od dvije godine, 50 posto ti skidamo. Nakon toga se prepolovilo, sa 22 palo na 11 GW. I vjerojatno će i od ovih 11 otpasti još dio. Može se kad se hoće," objašnjava Miljević.

Za optimalne rezultate energetske tranzicije, ključno je da odgovorne institucije kvalitetno i planski vode proces od početka, kako bi se spriječili neočekivani problemi ili ulaganja koja ne služe zacrtanom cilju ili nisu predmet dogovora sa svim relevantnim akterima.

Temelj uspješnog upravljanja ovakvim procesom leži u čvrstom društvenom dogovoru i otvorenom razgovoru o ciljevima i metodama postizanja održivosti, a to se nažalost, barem kada su u pitanju Hercegovačko-neretvanska županija i Grad Mostar, nije dogodilo. Spregom politike i sumnjivo stečenog krupnog kapitala devastira se priroda, oduzima životni prostor i dodatno osiromašuje narod. Konačnu cijenu stihijskog razvoja bez vizije na kraju će kao i obično platiti građani.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.