Pokretanjem pitanja Sutorine dovodi se u pitanje i ugovor o granici sa Hrvatskom

... međunarodnom sporu, jedinstvena je ocjena stručnjaka iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava, koju su danas iznijeli na posebnoj sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Željko Obradović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za državnu granicu BiH, rekao je da je svih devet članova Komisije imalo usaglašen stav po ovom pitanju od početka do kraja. On je kazao da je temelj za identifikaciju granične crte između BiH i Crne Gore bila dva dokumenta, Daytonski sporazum i mišljenje Badinterove komisije.

- Cijeneći mišljenje Badinterove komisije područje Sutorine pripada Crnoj Gori i izvješće te komisije ima snagu međunarodne presude. Osnovna zadaća Komisije za granice BiH bila je identificirati granicu između BiH i Crne Gore na dan međunarodnog priznanja BiH, a to je bivša republička granica BiH. Povijesno pravo nije relevantno u procesu identifikacije granice- rekao je Obradović.

Dodaje da su državne komisije za granice BiH i Crne Gore usaglasile tekst ugovora te da su stečeni uslovi za pokretanje postupka zaključivanja ugovora. Iznoseći svoj osobni stav, Obradović je kazao da se dovođenjem u pitanje ugovora o granici između BiH i Crne Gore, dovodi u pitanje ugovor o granici sa Hrvatskom.

Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova, podsjetio je da prilikom međusobnog priznavanja dvije zemlje i uspostavljanjem diplomatskih odnosa nijedna od strana nije istakla bilo kakav spor u pogledu teritorijalnog razgraničenja.

- MVP je na stajalištu da je utvrđivanje granice izvršeno na pravno valjan i pravedan način. Temeljni dokumenti koji su korišteni kao osnova su bili Daytonski sporazum i mišljenje Badinterove komisije- rekao je Perković dodajući da arbitraža nije moguća jer su najviša državna tijela Crne Gore obavijestila BiH da o tome ne postoji suglasnost dviju strana.

Perković je predložio da se ugovor o granici između dvije zemlje prihvati kao faktički i pravno utemeljen. Zenaid Đelmo, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli, naglasio je da su odluke Badinterove komisije obavezujuće.

- U pogledu Sutorine, tu nema nikakve dileme, ona je crnogorska po međunarodnim normama. Kad bi se vraćali na neke stare norme na koje se neki pozivaju, u Europi bi nastalo 300 zemalja- rekao je Đelmo i dodao da i kad bi bilo moguće podnošenje tužbe po ovom pitanju od strane BiH, sud bi je odbacio.

Profesor ustavnog prava Nedim Ademovć, istaknuo je da je Parlament BiH jedini nadležan za donošenje odluke po ovom potanju.

- Preporučio bih Parlamentu da se da jedan kraći rok da se pored ovoga ovdje iznesenog, da se čuju i drugi stavovi, za i protiv, pa da se onda donese odluka sviđala se ona nekome ili ne - kaže Ademović.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin L, kazao je, između ostalog, da BiH ne može odustati od Badinterovog mišljenja te da oni koji to ne prihvataju stoje na principu Miloševićeve logike, a Miloševićev režim vodio je unaprijed izgubljene ratove.

Sociolog Hidajet Repovac je kod svog izlaganja spomenuo, kako je rekao, izjavu jednog naučnika iz Beograda, koji tvrdi da pitanje granica na Balkanu nije završeno.

- Uvijek je postavljanje takvih pitanja značilo krvoproliće. Iskreno govoreći, potraživanje nekih teritorija je nediplomatski akt, politički potpuno nezreo. Ustvari, to je najnezreliji zahtjev koji može proizvesti opasne posljedice u odnosu na sve ono što je BiH postigla. BiH ima mnogo unutarnjih problema i postavljanje pitanja razgraničenja sa drugom državom je potpuno nesuvislo. Primite ovo kao ozbiljno upozorenje i stavite tačku na ovo pitanje - rekao je Repovac.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Željko Komšić, kazao je da će svi stavovi koji su izneseni biti upućeni poslanicima u Parlamentu BiH te da će to biti podloga za odlučivanje. Zanimljivo je na kraju istaći da među diskutantima nije bilo onih koji su u posljednje vrijeme zagovarali stav da BiH ima na svojoj strani svu argumentaciju da Sutorina pripadne našoj zemlji, piše Dnevni avaz.