PLENKOVIĆ NA SKUPŠTINI UN-a 'Pozivam Schmidta da iskoristi bonske ovlasti'

Premijer Andrej Plenković rekao je na Općoj skupštini UN-a da se posljedice ruske agresije “osjećaju globalno” i da veća međunarodna suradnja nema alternative.

Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine, rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji “već neviđene krize”, piše Hina.

Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet, istaknuo je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.

Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu. Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu, naglasio je.

Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost.

Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog summita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana jačanju demokracije.

Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan, poručio je.

Energetska, klimatska kriza

Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane.

Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo, istaknuo je.

Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.

Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, rekao je Plenković.

Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.

Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena), naveo je.

Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na “nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini”.

Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time osnažuje svoju poziciju.

Pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti

Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi.

Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu, rekao je Plenković.

Dodao je da je Hrvatskoj stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti.

Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH, rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.

Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme.

Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti, rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.

Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost, naglasio je.

Plenković je zaključno poručio: Dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju. Potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije.

Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu. Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan, rekao je Plenković.