PLANIRATE U PRIJEVREMENU MIROVINU Ovo su pravila kako je ostvariti i izračun na koju svotu možete računati

Iako svjesni da će imati minimalnu mirovinu i da taj iznos uglavnom ostaje trajan, ipak, nije rijetkost da se građani odlučuju na prijevremeno umirovljenje.

Pretežno se na taj čin odlučuju oni koji su iz određenih razloga izgubili posao, a godinama poslije se vode u evidencijama nezaposlenih i, u najkraćem, nemaju izbora. 

Radni staž

S druge strane, ima i onih koji su „ubrali“ 30-tak godina na svom radnom mjestu i koji iz osobnih motiva ne žele čekati starosnu mirovinu za koju je neophodno ispuniti jedan od dva uvjeta, a to je 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Naravno, u starosnu mirovinu se može otići i sa 40 godina radnog staža, bez obzira na starosnu dob.

Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH, u ovoj godini u prijevremenu penziju mogu muškarci koji imaju 63 godine i šest mjeseci te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. U narednoj, 2025. godini prijevremeno se mogu umiroviti muškarci sa 64 godine i 39 godina radnog staža, a u 2026. se dodaje po šest mjeseci i na godine i na staž.

Za žene važe drugačiji propisi, pa tako u ovoj godini u prijevremenu mirovinu mogu one koje su navršile 58 i po godina i 33 i po godine staža. U 2025. godini žene koje se namjeravaju prijevremeno umiroviti trebaju imati 59 godina i 34 godine staža osiguranja i tako redom pridodavanjem po šest mjeseci na životnu dob i staž.

Naprimjer, u 2030. godini uvjet za prijevremenu mirovinu za žene je 61 i pol godina i 36 i pol godina staža osiguranja, a u 2034. to su 63 godine i šest mjeseci i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Umanjenje kao destimulacija

Prema Zakonu o MIO, koji regulira pitanje izuzetne prijevremene starosne mirovine, propisano je i umanjenje mirovina. Prema riječima Tomislava Kvesića, glasnogovornika Zavoda MIO, za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto.

"U suštini, iznos prijevremene mirovine se godišnje umanjuje za četiri posto. Smisao umanjenja je, zapravo, destimulacija za one koji namjeravaju da se prijevremeno umirove. Iznos po osnovu prijevremene mirovine ne može biti manji od minimalne mirovine i zapravo je trajan, ali naravno da se povećava po osnovu usklađivanja mirovina", pojasnio nam je Kvesić.