PLAĆE RASTU, GRAĐANI NE OSJETE Bosna i Hercegovina druga u svijetu po rastu mjesečne zarade

Iako možda zvuči nevjerovatno, Bosna i Hercegovina je druga u svijetu po rastu plaća, i to odmah nakon Srbije.
Međutim, oni koji svakodnevno rade za tu plaću i njome plaćaju životne troškove posvjedočit će da povećanje plaće nisu ni osjetili, a stručnjaci se nadovezuju da podaci koje objavljuju relevantne domaće, ali i svjetske institucije u velikoj mjeri zamagljuju realnost, jer je inflacija u posljednjih godinu dana ipak dostigla veće visine nego što povećanje mjesečne zarade može pokriti, pišu Nezavisne novine.

Prije nekoliko dana, stranica "World of statistics" je objavila podatke o rastu plaća na globalnom nivou, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH.

Prema podacima koji se odnose na prosinac 2022. godine, nominalan rast plaće u Srbiji bio je 15,2 posto, što je najviše na svijetu.

U BiH plaće u prosincu prošle godine bile su veće za 14,86 posto

Na taj način BiH je po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2 posto), Bjelorusiju (13,2 posto), Rumuniju (13 posto) i Poljsku (12,6 posto).

Iza su ostali i Hrvatska i Slovenija, gdje su decembarske plaće bile veće za 11,8 posto, odnosno 10,66. Iza leđa BiH prema ovim podacima ostale su čak i SAD, u kojima su plaće povećane za 7,04 posto.

Na ove podatke stižu i informacije iz Agencije za statistiku BiH, koje kažu da je u prvom kvartalu 2023. godine (siječanj, veljača, ožujak) prosječna bruto plaća po zaposlenom u BiH u odnosu na četvrti kvartal 2022. godine bila veća za 83 KM. Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6 posto.

Također, došlo je do povećanja neto plaće za ožujak ove godine u odnosu na veljaču za 3,6 posto, pa je prosječna isplaćena plaća u ožujku iznosila 1.260 KM.

Iz Agencije navode i da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za ožujak 2023. godine u odnosu na onaj prošle godine nominalno veća za 15,4 posto, ali da je njen realni indeks 4,6 posto.

Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže da podaci nemaju veze s realnošću.

"U uvjetima inflacijskog vala svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Valovi inflacijskih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za BiH. Stope inflacije u BiH su prošle godine bile preko 16 posto, u Srbiji nešto iznad 14 posto. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plaća će pokazati da realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji", pojašnjava ekonomist Milenko Stanić.

On nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30 posto, a da ti proizvodi sudjeluju u potrošačkoj korpi preko 90 posto, jasno je da realnog rasta plaća nije bilo, naprotiv.

"Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke korpe statistika ne uzima u obzir, već se drži prosjeka. Zbog toga imamo netočne podatke", tvrdi Stanić te dodaje da u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.

"Nedavno sam pročitao analizu rasta realnih plaća u SAD koja je pokazala da od 1970. do danas u ovoj zemlji nije bilo realnog rasta plaće, već je bio pad. Sva povećanja je pojela inflacija. Možete zamisliti kada bi kod nas bila napravljena takva analiza što bi bio rezultat", rekao je Stanić za "Nezavisne novine".

Potrošači kažu da se realna situacija zaista može vidjeti na potrošačkoj košari

"Iznos potrošačke košare je iznad 3.000 KM. Dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti taj iznos. To vam najbolje govori koliko sve to vrijedi", kaže za "Nezavisne novine" Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara.

Prema njegovim riječima, čak i u najidealnijoj situaciji, a to je da oba roditelja rade i imaju prosječne plaće, ne mogu podmiriti sve mjesečne obaveze.

"Njima opet nedostaje tisuću maraka i na mlazni pogon moraju poduzeti sve da obitelj normalno i dostojanstveno preživi mjesec. Dakle, i pored dvije plaće oni se moraju odreći - kvalitetne hrane, obrazovanja, higijene i drugih stvari", kazao je Bago.