PADAJU GLOBALNE CIJENE HRANE Očekuje li se pad i u Bosni i Hercegovini

Globalne cijene hrane nastavile su padati i u lipnju potaknute padom cijena šećera, biljnih ulja, žitarica i mliječnih proizvoda, dok su cijene mesa ostale na svibanjskom nivou, piše novinarka Bloomberg Adria portala Mirela Haskić Suša.

S druge strane, ovaj trend pada nije primijećen u Bosni i Hercegovini, gdje svjedočimo kontinuiranom rastu cijena hrane koja zapravo i održava inflaciju visokom. FAO indeks cijena hrane (FFPI) iznosio je u prosjeku 122,3 boda u lišpnju 2023. godine, što je pad od 1,7 bodova (1,4 posto) u odnosu na svibanj. U usporedbi s vrhuncem iz ožujka 2022. FAO indeks je u prosjeku niži za 37,4 boda, odnosno 23,4 posto.  Cijene žitarica su u poređenju sa svibnjem niže za 2,1 posto, dok su u odnosu na prošlu godinu niže za 23,9 posto. Pad na mjesečnom nivou odražava pad svjetskih cijena svih glavnih žitarica. Najviše su pale međunarodne cijene krupnog žita - 3,4 posto od svibnja. Ovaj peti uzastopni mjesečni pad međunarodnih cijena kukuruza uglavnom je bio potaknut povećanim sezonskim zalihama iz tekućih žetvi u Argentini i Brazilu.

"Usred zabrinutosti zbog sušnih uvjeta, nešto kiše krajem mjeseca u ključnim područjima za proizvodnju kukuruza u Sjedinjenim Američkim Državama također je smanjilo pritisak na tržišta kukuruza", navode iz FAO.

Međunarodne cijene pšenice u lipnju pale su za 1,3 posto, kada su počele žetve u zemljama sjeverne hemisfere, dok su međunarodne cijene riže pale za 1,2 posto u lipnju, usred smanjene potražnje za rižom koja nije indica i nastojanja da se privuče izvozna prodaja u Pakistanu.

Cijene biljnog ulja niže su za 2,9 posto u odnosu svibanj, a indeks je pao na najniži nivo od studenog 2020. Nastavak pada indeksa potaknut je nižim svjetskim cijenama palminog i suncokretovog ulja, više nego kompenzirajući rast sojinog ulja i ulja od repice.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda blago je pao u poređenju sa svibnjem, ali u odnosu na prošlu godinu, cijene su niže za 22,2 posto.

Pad u lipnju ponovo je bio predvođen nižim međunarodnim cijenama sira, odražavajući veliku izvoznu dostupnost, posebno u Zapadnoj Europi, gdje je proizvodnja mlijeka bila sezonski veća, dok je maloprodaja bila donekle prigušena. U međuvremenu su cijene punomasnog mlijeka u prahu neznatno pale zbog manje uvozne kupovine u sjevernoazijskom području, posebno na Novom Zelandu.  

Cijene šećera su nakon četiri uzastopna mjesečna rasta, u lipnju zabilježile mjesečni pad od 3,2 posto. S druge strane, cijene šećera su i dalje 29,7 posto iznad nivoa u istom mjesecu prošle godine. Lipanjski pad uglavnom je potaknut dobrim napretkom žetve šećerne trske u Brazilu 2023/24. i slabom globalnom potražnjom za uvozom, posebno iz Kine, drugog najvećeg svjetskog uvoznika šećera. Međutim, zabrinutost zbog mogućeg uticaja fenomena El Niño na usjeve šećerne trske 2023/24., zajedno s jačanjem brazilskog reala u odnosu na američki dolar, ograničila je pad svjetskih cijena šećera.

Cijene mesa su ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na svibanj, budući da su povećanja međunarodnih kotacija za meso peradi i svinja bila gotovo neutralizirana padom onih za goveđe i ovčije meso. Međutim, u odnosu na nivoe iz lipnja prošle godine, cijene su niže za 6,4 posto. Međunarodne cijene mesa peradi dodatno su porasle, odražavajući veliku uvoznu potražnju iz istočne Azije, a rast svinjskog mesa potaknut je nedostatkom zaliha u vodećim proizvodnim regijama, posebno Europskoj uniji.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, potrošači svjedoče kontinuiranom rastu cijena hrane, iako se bilježi blagi pad pojedinih prehrambenih artikala. Prema posljednjim statističkim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića su u svibnju ove godine više za 11,1 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Iz ovog razloga i Centralna banka BiH je revidirala projekcije inflacije za 2023. godinu i to na 7,7 posto, što je za 1,6 posto više u odnosu na projekciju iz studenog 2022. godine.

"Ključni razlog za reviziju na više je nastavak rasta cijena hrane, za koje se očekuje da budu više za 12 posto na godišnjem nivou u 2023. godini, kao i rast temeljne inflacije", naveli su iz CBBiH.

Sindikalna potrošačka korpa za troškove četveročlane obitelji, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za lipanj 2023. godine, iznosila je 2.768,40 KM, a 43,51 posto ovih troškova odnosi se na hranu.

Proizvođači navode da konačnu cijenu formiraju na osnovu cijena svih ulaznih sirovina, a neke od njih i dalje bilježe rast.

"Kao industrija koja vrši klanje i daljnju proizvodnju, ne ovisimo isključivo od cijena mesa i cijena žive stoke. Sve se mora uzeti u obzir - cijena ambalaže, začina, svega onoga što mi u proizvodnji koristimo. Što se tiče cijene svježeg mesa, to ovisi od cijene žive stoke, a uzgoj zavisi od drugih faktora kao što je cijena žitarica", za Bloomberg Adriju kaže Azra Ganibegović, direktorica prodaje gotovih proizvoda Mesne industrije Bajra.

Govoreći o cijenama ambalaža, Ganibegović kaže da se i dalje bilježi rast cijena, kao i cijena začina, dok jedino što je palo, a što utječe na konačnu cijenu jeste cijena goriva.

Cijene brašna su pale, iako su i dalje iznad nivoa u odnosu na period prije početka rata u Ukrajini, međutim pekarski proizvodi su poskupjeli.

"Cijena pšenice je pala pred žetvu, jer ima dosta sirovine u skladišnim prostorima od prošle godine i u Hrvatskoj i u Srbiji. Što se tiče pekara, oni navode da nije samo riječ o cijeni brašna nego da cijene proizvoda ovise od ulja, energenata i ostalih sirovina koje ulaze u proizvodnju", za Bloomberg Adriju kaže Muharem Agić, tehnolog iz kompanije Mlin Majić.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za Bloomberg Adriju kaže da su još prije 80-ak godina ekonomisti ukazali na značaj pojave da cijene teško padaju ispod jednom dosegnute razine, dok su sklone brzom rastu čim se pojave prvi razlozi za to.

"U razvijenim zemljama problem 'ljepljivosti' cijena na dolje se rješava pažljivom brigom o održanju tržišne strukture bliske 'savršenom tržištu'", kaže Đogo. 

"Radi se o tržištu na kojem postoji veliki broj međusobno nazavisnih ponuđača, te laka mogućnost ulaska novih privrednih subjekata na tržište. Konkurencija između njih dovodi do toga da ponuđači moraju smanjivati cijene proizvoda, čim objektivne okolnosti to omoguće, inače će prvi od konkurenata koji smanje cijene povećati svoje tržišno sudjelovanje".

Zloupotreba tržišnog položaja

Međutim, kada je riječ o BiH, problem rigidnosti cijena na dolje je taj što je gospodarski model baziran na potrošnji i podjeli tržišta po etničkim kriterijima.

"Konkretnije, politički sustav se financira kroz doprinose koje političkim partijama daju oni privredni subjekti koji stvaraju novostvorenu vrijednost, a u BiH se radi o trgovcima. Zapravo, trgovina na veliko i malo u BiH godišnje stvori vrijednost od 5,5 milijardi KM, dok npr. poljoprivreda, lov i ribolov + prehrambena industrija stvore godišnje jedva 50 posto onoga što stvori trgovina", pojašnjava Đogo.

Dodaje da stvaranje "svojih" gospodarskih subjekata podrazumijeva obavezu i da se štiti njihov tržišni položaj.

"S druge strane, takve strukture, bliske oligopolu, omogućavaju manipulacije cijenama -  posebno rigidnost cijena na dolje, što je zloupotreba tržišnog položaja koju potrošači i najteže primijete", naglašava Đogo.

A ono što potrošači primjećuju jeste da iz mjeseca u mjesec iz trgovina donose sve manje artikala za isti novac. 

"Prenošenje svih dodatnih troškova na kupce je dugoročno štetno i za prodavca, jer su takve cijene neodržive", rekao je ranije za naš medij Igor Gavran, ekonomski stručnjak.

Neophodno je dugoročno pomoći poljoprivredi i proizvodnji hrane, dodao je, jer jedino onda kada većinu svojih potreba budemo pokrivali iz vlastitih izvora, možemo biti u znatnoj mjeri imuni na utjecaj vanjskih faktora i uvezene inflacije.

Prognoze nisu ohrabrujuće, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, koja je kazala da je sjetva znatno skuplja, a da smo svjedoci da se u našoj zemlji proizvodi mali dio hrane i da je većina iz uvoza.

Upozorava i kako je, pored povećanja cijena, sve prisutnija praksa u kojoj neki proizvođači smanjuju gramažu svojih proizvoda, dok neki mijenjaju sastojke, slabe kvalitetu svojih proizvoda.

"Smanjenje gramaže pojedinih proizvoda kako bi cijena ostala ista nije protuzakonito, jer propisi nalažu da je obavezno samo da je gramaža jasno istaknuta na proizvodu i točna", dodaje.

Kada je riječ o Europi, analitičari Bloomberg Intelligencea navode da će europski proizvođači pakirane hrane za drugu polovinu godine morati uravnotežiti činjenicu da inflacija troškova robe počinje jenjavati dok troškovi plaća rastu, iako ovo drugo obično nije faktor u odlukama o cijenama.

"Ipak, s obzirom na krhko povjerenje potrošača, daljnje guranje cijena neće biti lako, pogotovo jer je industrija postigla rast od gotovo devet posto u 2022. Oprezna organska prodaja i smjernice za rast marže vrlo su vjerovatne s obzirom na ove neizvjesnosti, posebno ako kompanije odluče zadržati tržišni udio tokom teških ekonomskih vremena", navode Duncan Fox i Ignacio Canals Polo.

Dalje navode da maloprodajne cijene velikih, poznatih proizvođača vjerovatno neće biti smanjene, ali da će koristiti popuste i smanjivanje gramaže kako bi zadržale tržišni udio.

Ističu da su potrošači odredili proračune za hranu, stoga će daljnji rezultati proizvođača i rast cijena zavisiti od preferencija potrošača, točnije da li će potrošači kupovati jeftinije proizvode zbog unaprijed postavljenih proračuna ili će nastaviti kupovati provjerene robne marke, ali manje jesti vani.

"To će odrediti mogu li se cijene dodatno podići kako bi se nadoknadili visoki troškovi", dodaju Fox i Polo.

Očekivanja zarade za cijelu godinu ukazuju na snažan oporavak u drugoj polovini, što će zahtijevati da potrošači prihvate cijene i da se obujam oporavi na pozitivno područje.

"Ovo izgleda previše optimistično s obzirom na to kako inflacija utječe na potrošače u mnogim ekonomijama", zaključuju.