FOTO/VIDEO  Ovo je kamenolom u Mostaru kojeg Turci žele pošto-poto. Oni, a i vlast 'ne vide' žive mještane i farmu krava

Na sjeveru Mostara u bjelopoljskoj kotlini mještani Kuti Livča ulaze u drugu godinu borbe protiv planiranog kamenoloma nadomak kuća. Žele zaustaviti ilegalnu i nejasnu eksploataciju pogotovo jer se radi o, solidno miniranom području, gdje se i sad znaju pronaći nagazne mine. Ovo je još jedna priča o agoniji koja ne poznaje naciju pa selo od 40 posto Srba, dok ostastak čine Hrvati i Bošnjaci, imaju zajedničko to da ne žele detonacije i miniranja na pragu svojih domova ili farmi.



Gdje je, kada i kako nastao problem?

Prošli saziv Gradskog vijeća Grada Mostara, prije dvanaestogodišnje pauze, na samom fotofinišu svojih zasjedanja donio je odluku da se ovaj dio ugura u prostorni plan kao kamenolom. Vlasniku poduzeća 'Majdan-Kuti' Ahmedu Hadžiomeroviću svidio se prostor, a sve ostalo je bilo na predsjedniku GV - Muratu Ćoriću (SDA) koji je to uz vijećnike i omogućio. Vlasnik je nakon toga tražio i dobio koncesiju od Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, ali pod uvjetom da dostavi sve potrebne dozvole za eksploataciju, no mještani su se bunili jer se dobar dio njihovih prijatelja nije vratio na taj prostor nakon rata, a u dokumentima je navedeno da tu nema kuća, da je slaba naseljenost, da je osiguran pristupni put kroz mjesto, nema vodotokova, a cijelo područje deminirano. To u praksi i ne izgleda baš tako.

Nakon razgovora s mještanima, skoro golobradi mladić Edis u ranim dvadesetim sa svojom zaručnicom na raspolaganje je stavio svog terenca kako bi došli do samog kamenoloma. Put do vrha je blokiran povećom stijenom kako teška mehanizacija ne bi mogla proći, a kako nam kaže, i ne dolaze jer su svi radovi stali. Ukoliko stanete u središte kamenoloma nemoguće je ne zamijetiti isijavanje tabli koje upozoravaju na minirano područje. Naš vozač, a i sugovornik brine na obiteljskoj farmi krava koja se nalazit tik ispod kamenoloma, a zbog neizvjesnosti cijele situacije stao je s gradnjom dodatne štale za krave.

Do kamenoloma se može jednim jedinim starim neasfaltiranim putem, a na tom putu je jedan mali mostić preko kojeg bi trebalo prolaziti stotine kamiona i tegljača. Lokalno stanovništvo strahuje da bi predviđeni kamenolom išao cijelom širinom brda na kojem su počeli radovi, a ne samo na 'dogovorenom' dijelu.

Osim što ne žele da njima i životinjama mine i teška mehanizacija budu alarm, mještani žele zaštititi i prirodna dobra jer u podnožju lokaliteta brda Orlinka (odnosno dijela Žukulja) izvire riječica Sušica, koja s proljeća, pa sve do kraja mjeseca svibnja teče svojim koritom posred sela i omogućava seljanima koji tu žive, prirodno navodnjavanje poljoprivrede i usjeva. Sušica je tipična ekološka riječica, i od neprocjenjivog je značaja za selo i njene stanovnike. Boje se da bi ona mogla u potpunosti nestati.  

Struka se bavila pitanjem i nalaze li se kuće 700 ili 137 metara od kamenoloma.

"Uz sve to oni su priložili dokument da se prvo naselje Kuti nalazi na 700 metara. Mi smo doveli sudskog vještaka, geometra, koji je utvrdio da je udaljenost kamenoloma od prve kuće 137 metara. Također, napisali su kako ne postoji nikakva voda, a ovdje teče potok Sušica i voda izvire na samom kamenolomu. Nadalje cesta koja prilazi kamenolomu, mi imamo posjedovne listove, njezini vlasnici su mještani. Tu se 50 posto zemljišta poklapa s privatnim, a ovih ostalih 50 posto koji su se složili s državom, država im je to oduzela. Uz sve to, Tihomir Sesar, koji je zamijenio Marinu Deronjić, predlaže njima jedan stari put koji se poklapa s trasom autoceste. To nas odmah dovodi na razmišljanje da je sav natječaj za autocestu namješten. Tko će njima dozvoliti da koriste petlju autoceste za svoje privatne svrhe? To je neizvodivo", kazao je Aner Omanović ispred Eko udruge 'Kuti'.



Miran san investitorima i utišavanje grižnje savjesti probalo se riješiti dobrom starom formulom koja glasi 'vi nemojte grakćat', a mi ćemo vas zaposliti'. Mještani su odbili prijedlog na temelju kojeg bi svoju plaću zarađivali na uništenju svog rodnog mjesta i prirode.

Ovi ljudi koji su igrom slučaja postali ekološki aktivisti, od Grada Mostara traže da se kamenolom izbriše iz prostornog plana, a od Vlade HNŽ (koja je dala koncesije) očekuju da poništi iste. Iako su nedavno izvojevali drugu pobjedu kad je Županijski sud u Sarajevu poništio okolišnu dozvolu, lokalce očekuje velika borba protiv investitora, kojeg oni odmilja nazivaju devastator.



Investitori koji su uložili 'značajna financijska sredstva'.

Iz udruge 'Eko Kuti' pisali su federalnom ministru Džindiću kako se ne radi o nikakvom ozbiljnom ulaganju jer se radi o turskim državljanima sa sumnjivim boravkom i da su uložili po 1000 maraka kapitala što je vidljivo iz sudskog registra o promjeni vlasničke strukture. Za njih, investicija u ovom slučaju znači prodaja kamena kroz beton i devastaciju naselja i okoliša.

"Kod mene su bili predstavnici investitora i ne želim se nikome dodvoravati jer je problem odavno prisutan, a sve je usvojeno u prošlim prostornim ili regulacijskim planovima. Investitor prije ovoga imao je svu potrebnu dokumentaciju, a predmet je sad na Sudu i naravno da ćemo skinuti kamenolom iz prostornog plana ukoliko ne bude zakonito i tako Sud dokaže", kazao je Salem Marić (SDA) predsjednik Gradskog vijeća na jednoj od proteklih sjednica.

Sigurno će biti zanimljivo u gradskim i županijskim klupama po ovom pitanju jer izgleda da je Mostar najpoželjnija destinacija za investicije koje pune već ionako pune džepove pojedinaca (op. kamenolom, mini hidroelektrane, solari), a na stand by su infrastrukturni projekti i prave investicije dok su svi u iščekivanju tvornice automobila i tvornice za preradu rajčice.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.