OSNOVALI STOTINE TVRTKI Kinezi duguju milijune KM za poreze u BiH

Da je Kina već poodavno tržište Bosne i Hercegovine proglasila interesnom sferom ne govore samo podaci o broju njihovih državnih kompanija koje su angažirane na nizu velikih cestovnih i energetskih projekata u našoj državi već i informacije o tome koliko su gospodarskih subjekata svih ovih godina uspjeli registrirati u BiH.

Fokus.ba istražio je koliko je kineskih tvrtki, trgovina i drugih poslovnih subjekata registrirano samo na području Federacije BiH, zatim čime se bave, plaćaju li redovno poreze, koliko ih je u međuvremenu likvidirano, te kako ih općenito institucije tretiraju.

Podaci iz Registra

Prema informacijama koje pruža sudski Registar poslovnih subjekata na području FBiH, od 2007. godine do danas registrirano je čak 190 kineskih poslovnih subjekata. Napomene radi, ovo su podaci koje smo ustanovili zaključno s 22. siječnja, s obzirom na to da se oni s vremena na vrijeme brišu ili dopunjavaju iz ove baze podataka. S druge strane, tek 12 poslovnih subjekata, čiji su osnivači kineski državljani, brisano je iz Registra poslovnih subjekata u navedenom razdoblju.

Mnogi od poslovnih subjekata registriranih na tlu Federacije BiH koje su osnovali kineski državljani imaju živopisne nazive poput „Plava ptica“, „Lijepe oči“, „Crveno sunce“, „Plava tačka“, „Biser mora“, „Kineski zmaj“ ili „Kineski zid“. Najveći broj, pak, u svom nazivu imaju kineske riječi, dok smo pronašli i nazive subjekata koji se, uz svu dobru volju, ipak ne mogu vezati s Kinom, poput „Ankica“, „Dušan“ ili „Rambo“.

Velika većina kineskih poslovnih subjekata na ovom popisu registrirana je kao društvo za trgovinu i usluge. Pojedina su registrirana u oblasti proizvodnje, a neka i u oblasti prijevoza robe.

Prema Zakonu o privrednim društvima FBiH, privredno društvo mogu osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe. Na poslovanje pravnih osoba u Federaciji BiH, čiji je osnivač strana pravna ili fizička osoba, primjenjuju se u cijelosti propisi koji važe za pravne osobe čiji su osnivači domaće osobe.

Informacije iz FUZIP-a

Također, prema posljednjim izmjenama Zakona o registraciji poslovnih subjekata FBiH iz 2017. godine, omogućena je nesmetana registracija i podružnica stranih gospodarskih subjekata. Iako je riječ o velikom broju kineskih poslovnih subjekata, sustavi federalnih institucija koji se bave kontrolom ovih subjekata i ubiranjem javnih prihoda ni na koji način ih, za razliku od Registra poslovnih subjekata, ne klasificiraju kao pravne subjekte sa stranim kapitalom.

Stoga je bilo i teško na osnovi ovog kriterija dobiti podatke o kontroli ovih subjekata u Poreznoj upravi (PU) FBiH kao i u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (FUZIP). Dok u Poreznoj upravi upravo iz navedenog razloga nismo dobili tražene podatke o njihovom poslovanju, iz FUZIP-a su, ipak, učinili dosta napora i nakon nekoliko tjedana dobili smo određene informacije, piše Fokus.

Iz FUZIP-a su za Fokus naveli da su, kada je riječ o kineskim gospodarskim subjektima, u razdoblju od 2011. do 2023. različite federalne inspekcije vršile multidisciplinarne i višestruke, timske i individualne inspekcijske nadzore kod 59 subjekata, a shodno važećim državnim i federalnim propisima.

Dodaju da je kod navedenih 59 subjekata nadzora izvršeno najmanje 189 inspekcijskih nadzora u razdoblju od 21. ožujka 2011. (prvi nadzor) do 13. prosinca 2023. (posljednji nadzor), a shodno procjenama rizika od inspektorata i potrebe za intenzivnim praćenjem provođenja propisa, naročito iz oblasti trgovine i zaštite potrošača, kad su navedeni subjekti u pitanju.

''Sačinjeno je najmanje 189 zapisnika o inspekcijskom nadzoru i izdano najmanje 156 prekršajnih naloga, od čega 78 za pravnu osobu i 78 za odgovornu osobu u pravnoj osobi, te sedam rješenja o nalaganju upravne mjere za pravnu osobu i četiri rješenja o otklanjanju nedostataka. Kod četiri subjekta nadzora kontrola poslovanja okončana je urednim ishodom, odnosno zaključkom o okončanju inspekcijskog nadzora'', ističu iz FUZIP-a.

Kako navode, u ukupnom broju izvršenih nadzora dominiraju nadzori iz oblasti trgovine, zaštite potrošača i fiskalizacije (oko 80%) Federalnog tržišnog inspektorata, dok se preostali dio kontrole poslovanja odnosi na druge vrste inspekcijskih nadzora nadležnih federalnih inspekcija (oko 20%). U izoliranim slučajevima u postupku inspekcijskog nadzora donesena su i rješenja o doniranju privremeno oduzete robe, te o postupku i načinu uništenja proizvoda – istaknuli su iz FUZIP-a.

Napominju, pak, da je riječ o nepotpunim podacima s obzirom na dugotrajnost obrade softverskih podataka, te činjenice da se registraturna građa nakon proteka od pet godina uništava. Također, ističu i da je u tom razdoblju bilo niz zakonskih promjena odnosno sužavanja nadležnosti te da podacima raspolažu i županijski inspekcijski organi.

Najveći dužnici

Iz Uprave za inspekcijske poslove ŽS ističu da nemaju evidenciju subjekata u ŽS koja se vodi po kategoriji nacionalnosti osnivača/vlasnika niti su u obvezi imati ju.

S druge strane, na popisu poreznih dužnika koji je Porezna uprava FBiH posljednji put ažurirala 30. rujna 2023. može se naći niz kineskih poslovnih subjekata. Riječ je o milijunskim poreznim dugovima.

Prema raspoloživim podacima, najveći dug prema Poreznoj upravi napravila je tvrtka „Ming Hui – Sutra još bolje“ iz Zenice, i to 642.625 KM. Velike dugove napravili su i tvrtke „San Jia“ iz Kiseljaka (322.403 KM), te „Xin Sheng“ iz Sarajeva (303.945 KM). Društvo „Lon Ten“ iz Sarajeva napravilo je 238.684 KM poreznog duga. Tvrtka „Bu Bu Xin“ iz Gračanice duguje Poreznoj upravi 191.736 KM, „Chang Fu Int. Co.“ iz Sarajeva 153.296 KM, „Dafa“ d.o.o. Sarajevo 150.650 KM, „Humako“ iz Velike Kladuše 85.052 KM, te „Tešanjka“ iz Sarajeva 70.188 KM.

Također, niz kineskih tvrtki koje su registrirane na području FBiH porezni su dužnici po osnovi PDV-a, što potvrđuje popis dužnika Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Među njima je i spomenuta tvrtka „Lon Ten“ iz Sarajeva, koja ima dugovanja od 35.927 KM. Dugovi tvrtke „Zhengshang“ iz Sarajeva za PDV iznose 265.349 KM, a tvrtke „XINYI & HOUJUN Export-Import“ d.o.o. Sarajevo iznose 232.079 KM. „Zhang“ iz Sarajeva po osnovu PDV-a duguje 168.174 KM, „Hao Yang“ (Sarajevo) 233.878 KM, a „Maxicom“ iz Zavidovića 58.946 KM.

Dugove prema UNOBiH imaju i kineske tvrtke „Xing Wang“ Sarajevo (47.708 KM), „Kun Feng Mining“ Sarajevo (53.203 KM), te „Dafa“ Sarajevo (255.581 KM).

Kineski ekonomski utjecaj

Federalni parlamentarac i ekonomski ekspert Admir Čavalić u izjavi za Fokus kaže da smo 2000-ih godina na području BiH imali dosta rasprostranjenu mrežu kineskih trgovinskih objekata.

''Oni su se vremenom ugasili. To se događalo i u drugim zemljama Balkana i istočne Europe zbog činjenice da je Kina tada ostvarila izuzetne stope ekonomskog rasta i što je životni standard Kine u tom momentu premašio i bosanskohercegovački, kao i u nekim zemljama istočne Europe. Onda više nije bilo potrebe za te radnike da idu vani kako bi ostvarili određeni dohodak ili osigurali vlastitu egzistenciju'', ističe Čavalić.

Kada je riječ o kineskoj proizvodnji, ona se, kaže, potom prebacuje na visokokvalitetnija dobra i onda se gubi ta cjenovna konkurentnost.

''Kineski ekonomski utjecaj je dosta specifičan jer je obilježen geopolitičkim utjecajem i preklapa se, zbog čega je teško vidjeti tu liniju. Kina ima niz geopolitičkih interesa koje veže za ekonomsku sferu. To se događa i u BiH. Za razliku od 2000-ih, kada je trgovina bila u fokusu, uglavnom se to sada prebacuje na velike infrastrukturne projekte, a to su energetski i cestovni projekti i sl. Svakako, ne samo u BiH već i u regiji'', kaže sugovornik.