Osam pripadnika Armije BiH optuženo za pokolj nad Hrvatima u Križančevu selu
Optužnica Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH potvrđena na Sudu BiH tereti Ibrahima Purića, zv. "Ibro", rođenog 1953. godine u mjestu Dolac, Ibrahima Tarahije, rođenog 1959. godine u Vitezu, Nijaza Sivre, rođenog 1957. godine u Vitezu, Rušita Nurkovića, rođenog 1958. godine u Seošnici, Crna Gora, Almira Sarajlića zvanog "Roki", rođenog 1968. godine u Travniku, Šaćira Omanovića, rođenog 1973. godine u Vitezu, Kasima Kavazovića, rođenog 1972. godine u Travniku i Sadika Omanovića, rođenog 1968. godine u Vitezu za kaznena djela ratnog zločina nad zarobljenicima i civilima.
Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije tzv. Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.
Optuženi se terete da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Armije RBiH s područja središnje Bosne i Viteza, optuženi Purić u svojstvu zapovjednika 325. brdske brigade A RBiH i zapovjednika Taktičke grupe (TG) Sjever 3. Korpusa Armije RBiH, optuženi Tarahija u svojstvu zapovjednika III bataljona 325. bbr. A RBiH, optuženi Sivro u svojstvu pomoćnika zapovjednika za sigurnost 325. bbr. A RBiH, optuženi Nurković u svojstvu pomoćnika zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost (IPD) i vjerska pitanja (VP) 325. bbr. A RBiH, te preostala četvorica optuženih u svojstvu pripadnika 325. bbr. A RBiH, postupali suprotno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.
Oni su optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. 12. 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te vršeno pljačkanje i uništavanje imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.
Također, pojedini osumnjičeni, u svojstvu zapovjednika jedinica A RBiH, terete se da su izravno sudjelovali u počinjenju zločina te da nisu poduzeli aktivnosti da spriječe zločine te procesuiraju i kazne počinitelje.
Navedeni ratni zločin predstavlja jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Središnje Bosne u proteklome ratu, gdje je u napadu ubijeno više desetaka žrtava, a imovina opljačkana i uništena.
Optuženi se terete za kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. KZ-a BiH./