OPĆINA IZMEĐU STARIH PROJEKATA I NOVIH OBEĆANJA U Nevesinju ima posla, ali ljudi odlaze u Mostar

U proteklih nekoliko godina u Nevesinju se udvostručio broj zaposlenih – procjenjuje se da najmanje 1.000 ljudi svakodnevno odlazi na posao u susjedni Mostar, što je duplo više nego prije tri godine. Mada zvuči kao crni humor, ova poražavajuća činjenica da ljudi u Nevesinju nemaju posla kao da ne brine puno lokalne vlasti. Sjećamo se izjave načelnika Nevesinja, koja je prije dvije godine postala hit na društvenim mrežama.

„Zarade svoju plaću i donesu je ovdje u Nevesinje. Ovdje imaju svoje stanove, kuće... djeca im idu u školu. Po meni je to skroz okej“, izjavio je Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja, za Al Jazeeru u lipnju 2022. godine.  

Možda je za vlast “skroz okej” što i pored milijunskih donacija i kreditnih zaduženja, u Nevesinju nema ni na vidiku završetka obećanih projekata, a ni novih radnih mjesta, piše Mapa istraživačkih sadržaja.

Kredit na kredit

Kada je prije skoro četiri godine započeo drugi mandat načelnika općine, Avdalović je zatekao kreditno zaduženje od oko 4,1 milijun maraka, koliko je ova lokalna zajednica zadužena još 2017. godine za njegovog prvog mandata.

Od navedenog iznosa 3,5 milijuna maraka iznosila je glavnica, a ostatak kamate. U odluci o kreditnom zaduženju tada je navedeno da će sredstva biti korištena za “pokriće deficita, refinanciranje postojećih kredita i kapitalne investicije”.

Od “kapitalnih investicija” Nevesinje je dobilo novi vodovod s izvorišta Udbina, koji je svečano otvoren u septembru 2018. godine.

Iako tada najavljen kao povijesni projekt kojim se trajno rješava vodosnabdijevanje stanovništva, redovno snabdijevanje ispravnom pitkom vodom i dalje je problem građana u urbanom dijelu općine. Obećani, kao i započeti projekti izgradnje vodovodne mreže u mnogim selima i dalje su daleko od realizacije. O problemima snabdijevanja vodom na području mjesne zajednice Lukavac, na čijoj teritoriji se i nalazi izvorište Udbina, pisali smo i 2021. godine

Vodovod iz Udbine realiziran je sredstvima elektroenergetskog sektora RS, točnije hidroelektrana na Trebišnjici, a izgrađen je u sklopu hidroenergetskog projekta “Gornji Horizonti”, a prema navodima investitora koštao je preko devet milijuna maraka.

Dakle, kreditna sredstva općine namijenjena za “kapitalne investicije” nisu potrošena za ovaj projekt.

Jedna od “kapitalnih investicija” u Nevesinju bila je i rekonstrukcija Doma kulture “Nebojša Glogovac” 2021. godine. Nakon provedene procedure javne nabavke, posao je dobila lokalna firma “Aurora”, a vrijednost radova iznosila je 445.119,10 KM bez PDV-a. Došlo je i do “nepredviđenih radova” pa je ova firma već iduće godine za završetak rekonstrukcije Doma kulture dobila i dodatnih 88.102,66 KM.

Bila je to druga po redu rekonstrukcija ovog objekta, jer samo tri godine ranije, točnije u studenom 2018. godine, održana je ceremonija svečanog otvaranja rekonstruiranog Doma kulture, kojoj su prisustvovali i najviši dužnosnici Republike Srpske. Za taj posao je tada firmi “MDM” iz Nevesinja plaćeno 440.573,87 KM bez PDV-a.

Donacije za minimalac

U izjavi agenciji “Srna”, načelnik se 12. prosinca prošle godine pohvalio sredstvima pomoći koje je ova općina dobila od Vlade Srbije. On je tada rekao i da je Srbija u dva navrata  pomogla općini Nevesinje “s više od tri milijuna eura”, kao i da se očekuje još 950 000 eura pomoći.

On je podsjetio, prenosi “Srna”, da je “zahvaljujući pomoći iz Srbije u potpunosti rekonstruiran Dom kulture, u kojem su smješteni Muzička škola, spomen-soba, kino-dvorana, tako da Nevesinje sada ima reprezentativni objekt u centru grada”. Rekao je i da su sredstva korištena za proširenje vrtića, intervencije na zgradi gimnazije te za infrastrukturne projekte u pojedinim naseljima.

Pohvalio se i da je 500.000 maraka preusmjereno kao poticaj za otvaranje radnih mjesta u tekstilnoj fabrici “Mraz”, gdje je kako je rekao “zaposleno 130 žena”.

Međutim, već početkom ove godine u “Mrazu” su nastupili problemi. Zbog, kako je ustvrdio vlasnik ove firme sa sjedištem u Palama Mladen Kovačević, povećanja minimalne plaće u RS na 950 maraka, koji je bio je prinuđen otpustiti pola zaposlenih. Bit će to ujedno i okidač da javnost sazna da su u ovom “gospodarskom čudu” koje su općinske vlasti na sva usta hvalile i bogato pomagale poticajima, radnice sve vrijeme dobivale minimalac od 700 maraka. Da bi zaradile “toliku” plaću, radile su i prekovremeno i vikendom i praznikom, jer radno vrijeme i radni dan je “gazda” sam određivao. O nehumanim uvjetima rada u “Mrazu” pisao je i portal Spin-info.

Ovaj portal je otkrio i da je osim od općine “Mraz” sve vrijeme, na “vrlo čudan” način, poticaje dobivao i od Zavoda za zapošljavanje RS.

Pod pritiskom javnosti i lokalne oporbe, općina je formirala komisiju koja je imala zadatak da utvrdi jesu li sredstva od poticaja racionalno trošena. Kako je bilo i za očekivanje, komisija “nije ništa utvrdila”. Zbog čega nema prepreke i za nove, eventualne poticaje ovom i sličnim “velikim privrednicima”.

Uostalom, s oko 30 zaposlenih radnica “Mraz” je jedini fabrički pogon u općini Nevesinje.

Za sve gore navedeno po nekoj, kažu, vrlo čudnoj računici nisu dovoljni ni dosadašnji krediti ni milijuni eura iz Srbije pa se općina odlučila za novo kreditno zaduženje. Krajem prošle godine, i pored najave da će iz Srbije dobiti novu donaciju, općina se odlučila zadužiti za dodatnih 1,5 milijuna maraka kredita, koji će opet kažu biti trošen u “kapitalne investicije”.

Ima projekata, nema vjetrenjača

Ali općinske vlasti često naglašavaju da je “nada u energetskim projektima”, koji se realiziraju na području ove općine.

Spominje se prije svega hidroenergetski projekt “Gornji Horizonti”, koji podrazumijeva da se voda iz buduće akumulacije u Nevesinjskom polju tunelom provodi na turbine buduće hidroelektrane “Dabar”. Naglasak je na “buduće”, s obzirom na to da su rokovi za završetak radova više puta prolongirani. Javnost se još sjeća najava da će prvi kilovati struje u Dabru biti proizvedeni do kraja 2018. godine. U međuvremenu prokopan je dovodni tunel dužine oko 12,5 kilometara. I pored toga roka za završetak radova još uvijek nema ni na vidiku, iako je cijena projekta do sada porasla preko tri puta. Zato su na vidiku novi i novi problemi. Najnoviji je da je Okružni sud u Banjoj Luci donio odluku kojom se poništava dozvola za izvođenje radova.

Na vidiku nema ni vjetroelektrana na Grepku iznad Nevesinja, koje su također odavno trebale biti u pogonu. A o dugonajavljivanoj “najvećoj solarnoj elektrani” se sve manje i govori. Koncesiju za ovaj projekt 31. ožujka prošle godine dobila je Firma “Etmax” iz Banje Luke. Tada je najavljeno da će projekt koštati oko 880 milijuna maraka, a da će način financiranja “biti naknadno riješen”.  Resorni ministar Petar Đokić je u izjavi Impulsu naveo mogućnost uključivanja ruskih investitora. Godinu dana poslije od investitora ni traga ni glasa.

U međuvremenu, na posao se iz Nevesinja vozari sve dalje - do Dubrovnika, Neuma, Splita...