Okrugli stol u Mostaru: 'U susret ustavnim promjenama u BiH'.

Na okruglom stolu najviše riječi bilo je o položaju Hrvata u BiH te nužnosti donošenja novih ustavnih rješenja.

Predsjednik HBHZ-a Vladimir Šoljić kazao je kako se o ustavnim promjenama priča već godinama, a da se na tom ništa konkretno ne radi.

Glavno vijeće HZHB-a konstatiralo je da nijedan relevantan subjekt ni u BiH ni izvan nje ne osporavan tvrdnju da Hrvati nisu ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda u BiH, kazao je Šoljić.

Također, to je vijeće konstatiralo da će Srbi i Bošnjaci u svakoj opciji u budućoj vlasti biti zastupljeni preko svojih izabranih legalnih i legitimnih predstavnika jer oni imaju mehanizam da onemoguće svaki izbor mimo svoje volje, a Hrvatima se ograničava pravo da imaju legitimne i legalne predstavnike iza kojih stoji većina birača.

Šoljić je kao primjer za to naveo izbor u Dom naroda Federacije BiH, koji je zamišljen kao mehanizam za zaštitu nacionalnih prava.

U županijama s bošnjačkom većinom u Domu naroda FBiH često se biraju oni koji su samo jednokratno Hrvati, u trenutku dok se izbor vrši, a kasnije, smatra Šoljić, ponašaju se kao pripadnici naroda iz kojih potječu.

Po Šoljićevu mišljenju, jedan je od glavnih razloga zbog čega je organiziran današnji skup to da se dadne makar skromni doprinos budućem uređenju BiH koje bi stavilo u istu poziciju sva tri konstitutivna naroda.

"Kada je riječ o Hrvatima, potpuno je jasno da oni danas nemaju iste mogućnosti u odlučivanju u političkom životu kao druga dva naroda u BiH. To su mi rekli svi politički predstavnici koji nisu Hrvati", istaknuo je Šoljić te napomenuo kako svi u posljednje vrijeme ističu neravnopravni položaj Hrvata u BiH, o čemu hrvatski predstavnici već godinama govore.

Profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Božo Žepić, koji je na današnjem skupu govorio na temu Političke stranke i ustavne promjene, kazao je kako misli da se korjenite ustavne promjene neće tako skoro dogodit.

Kako razloge za to naveo je nepopustljiv stav, prije svega, američke administracije o pitanju preuređenja države i preustroja od dva entiteta na neko novo rješenje.

"Nama je potrebna radikalnija ili korjenita ustavna reforma, a ne neke kozmetičke ustavne promjene, koje ne mogu dovesti do uspostave funkcionalne države i funkcionalnog političkog sustava i jednog novog stanja u kojem bi domaći političari mogli preuzeti sudbinu svoje zemlje u svoje ruke", kazao je Žepić, dodavši da to znači povlačenje međunarodne zajednice i visokog predstavnik iz upravljanja ovom zemljom.

Međutim, postoje i unutarnje barijere, a velika barijera je, po njegovom mišljenju, deklaracija Republike Srpske (RS), jer onau svom viđenju ustavnih reformi preporučuje samo neke male promjene.

Ostaje činjenica da su Hrvati najviše zainteresirani za ustavne promjene, a nemaju takvu snagu da ih kreiraju, kazao je Žepić.

Što se tiče trećeg entiteta, Žepić je kazao kako je teza o trećem entitetu profanirana, da je ona javno izblamirana te da se ona prišiva Hrvatima i hrvatskoj politici, a nitko je od Hrvata i ne spominje.

On je dodao kako ostaje pri svojoj tezi da, ako je neupitna Republika Srpska, kao republika s nacionalnim predznakom, onda je rješenje u tri republike.

"Dakle, ja smatra da je na takvoj formuli moguće ovu zemlju učiniti funkcionalnom i dugoročno samoodrživom, bez međunarodne zajednice, a to znači tri republike, odnosno tri federalne jedinice", naglasio je Žepić.

Profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić, koji je govorio na temu Suverenitet (konstitutivnih) naroda i Ustav BiH, kazao je, ako ne postoji dvotrećinska politička volja partnera u vlasti da nema od ustavnih promjena ništa.

Po njegovom mišljenju, pitanje suvereniteta naroda ključ je svih problema koje danas imamo.

To je važno jer ne postoji ni konstitutivnost ni ravnopravnost bez suvereniteta koji u politološkom smislu znači pravo svakog konstitutivnog naroda na samoodređenje u vlasti, u kakvoj će državi živjeti i kako će ta država biti uređena. To može uključivati i referendum, ali se to može riješiti i preko svojih legalno izabranih predstavnika, zaključio je Lasić.

(Fena)