ODLAZAK MEDICINSKOG KADRA Iskusni radnici odlaze u mirovinu, a mladi u inozemstvo

Bolnica doktori
Ilustracija / hercegovina.info

Već duže vrijeme evidentno je da se mladi ljudi školuju u BiH kako bi se zaposlili u zemljama EU. To je posebno izraženo kod medicinskih radnika. Pored toga što mladi odlaze u inozemstvo, medicinske ustanove napušta sve veći broj iskusnih radnika i uskoro će biti problem tko će obučavati nove generacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inela Kurijaković se školuje za treću generaciju medicinskih sestara. Njena mama još radi u Županijskoj bolnici, odnosno u Domu zdravlja, ali ona, kao i mnoge njene kolege, planira napustiti BiH nakon završene škole: "Planiram otići zbog stanja ovdje. Nekako se osjećam sigurnije. Znam dosta i jezika te mi nije plan ostati u BiH, a i većina moje obitelji također je otišla vani“, kazala je Inela Kurijaković, učenica, prenosi FTV.

Aldina Zulić u budućnosti želi biti doktor, te će, nakon završene srednje škole, školovanje nastaviti vani.

Veliko interesiranje za upis u srednju Medicinsku školu u Bihaću još vlada. Prošle godine imali su 22 odjeljenja i 587 učenika. Taj broj se zadržao i ove godine.

"Najveći dio učenika odlučuje se za upis u ovu školu upravo zbog perspektive zapošljavanja u zemljama Europske unije, koje su širom otvorile vrata pogotovo za mladi medicinski kadar koji im je jako neophodan. I to je ono što je sad zabrinjavajuće za ukupno društvo - jer nam ode mladost", istaknula je Fehima Jusufović, direktorica Medicinske škole u Bihaću.

Da medicinski kadar odlazi u inozemstvo, kažu i u Županijskoj bolnici u Bihaću. Međutim, oni naglašavaju problem - nedostatak iskusnog medicinskog kadra.

"Nikada nećemo imati problema s brojem zaposlenih. Uvijek se na svaki natječaj prijavi od 200 do 250 potencijalnih radnika. Što se tiče broja, mi ćemo biti uvijek, bar što se tiče sistematizacije, popunjeni, ali hoće li kvaliteta biti prisutna - to je upitno", kazao je Elvir Hrustanović, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata Županijske bolnice u Bihaću.

Katarina Halilagić 36 godina je medicinska sestra u Županijskoj bolnici. Glavna je sestra na Odjelu za nedonoščad. Kaže da nikad nije bilo ovakvo stanje: "Povremeno su dolazile medicinske sestre na ispomoć na period od šest mjeseci. Ali da bi jedna sestra radila na odjelu intenzivne njege, treba proći najmanje godinu dana, kako bi mogla samostalno raditi. Što je nemoguće. Šest mjeseci radi jedna sestra, ode, pa onda nemamo nikoga i uvijek smo dobivali po jednu sestru, a nama nedostaju četiri".

Pored nedostatka medicinskih sestara, u USŽ nedostaje i liječnika. Sve veći broj mladih liječnika odlazi u zemlje Europske unije.

"Mladi liječnici završavaju fakultete, dolaze, kratko se zadržavaju i odlaze obično u inozemstvo raditi ili u druge ustanove unutar BiH koje im daju više mogućnosti kako za bolju plaću tako i za stručno napredovanje. Imamo primjer iz Doma zdravlja Velika Kladuša, gdje je samo početkom ove godine otišlo šest liječnika", kazao je dr. Amir Rekić, predsjednik Sindikata liječnika USŽ-a.

Pored toga što mladi kadar odlazi u inozemstvo raditi, uskoro će veliki problem biti tko će mlado medicinsko osoblje obučavati s obzirom na to da sve veći broj iskusnih radnika odlazi u mirovinu. S istim problemom, nažalost, suočavaju se i druge županije , a ne samo Unsko-sanska. Samo primjera radi, pedijatara, anesteziologa i radiologa nedostaje u Županiji Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Pitanje od kojeg možda i strahujemo je pitanje za struku - hoće li nas, ako se nastavi ovakav trend, imati tko liječiti?