ODGOVORNOST VLADE HNŽ Procjena ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja zadnji put doneseni 2016. i 2018. godine

Velika tragedija koja je u četvrtak navečer zadesila područje Jablanice i odnijela zasad još uvijek nepoznat broj života, te pričinila ogromnu materijalnu štetu dogodila se na području Hercegovačkoneretvanske županije.

I premda je prioritet svih, uključujući medije i izabrane dužnosnike najprije spasiti ljudske živote i ono što se spasiti da, vrlo je bitno provjeriti i što je vlast konkretno radila u prethodnom razdoblju u kojem je trebala donijeti neke bitne smjernice, dokumente i uspostaviti hijerarhiju i protokol u slučajevima nepredviđenih prirodnih nesreća.

Je li se Jablanica mogla prevenirati ili makar umanjiti?

Članak 42. Zakona o zaštiti i spašavanju FBiH govori o preventivnim i operativnim mjerama kada su prirodne i druge nesreće u pitanju. Je li se nesreća u Jablanici mogla prevenirati, osobito s obzirom na Obavijest o prognozama izvanrednog hidrološkog stanja upućenog još prije same nesreće od strane Agencije za vodno područje Jadranskog mora? 

Ključni dokumenti na razini županije, kada pričamo o požarima, poplavama i sličnim prirodnim nesrećama su "Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća", te "Plan zaštite i spašavanja".

Navedeni dokumenti trebali bi se u pravilu donositi na godišnjoj razini, i to u prvom kvartalu. 

U županiji Hercegovačko-neretvanskoj, "Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća" zadnji put je urađena prije osam godina, već davne  2016. godine, dok je "Plan zaštite i spašavanja" donesen 2013., te zadnji put ažuriran 2018. godine.

Sadržaj se učitava...

Zastarjeli planovi zaštite i spašavanja

Tragična nesreća u Donjoj Jablanici zapravo je najbolji pokazatelj zašto se ovi dokumenti moraju donositi redovno i zašto u njih treba konstanto ugrađivati nove promjene koje se događaju na terenu.

Na videu ispod može se vidjeti protok vremena na ilegalnom kamenolomu, koji je po svemu sudeći jedan od okidača razornog odrona koji je ubio veći broj osoba. Na satelitskim snimkama koje sežu još u 1984. vidljivo je kako je kamenolom pokrenut početkom 2000-itih, a promjenama u geomorfologiji doprinijeli su i razorni požari iz 2021. godine.

Na snimku se jasno vidi kako se širi kamenolom iznad Jablanice, kamenolom za kojeg nema javno dostupnog službenog zapisa o dodijeljenoj koncesiji.

Uz sve ovo, dovoljno se prisjetiti gdje su i kako su se razvijali požari koji su pogodili Jablanicu u kolovozu 2021.

Prema tome, razumno je pretpostaviti kako su kombinacija nepropisnog kopanja tla i paljenja šume doveli do nesreće u Jablanici. U prilog tomu ide i činjenica da su ogromne šumske površine oko Butorović Polja također više puta gorjele, kao što je to bio slučaj ljetos.

Da su ovi dokumenti doneseni u prvom kvartalu 2024. godine, ove promjene nad Jablanicom bile bi uvrštene, te bi se u skladu s njima izrađivali i planovi, a službe bi se mogle bolje pripremiti.

Postavlja se jednostavno pitanje, zašto Vlada HNŽ, kao i Uprava za civilnu zaštitu HNŽ nisu donosile dokumente za koje zakon vrlo jasno nalaže da moraju biti doneseni? Dokumente koji su možda mogli spasiti ljudske živote.

Zastupnica tražila donošenje dokumenata, vladajući je ismijavali

Datum je bio 20. lipnja 2024. godine. Dvanaesta redovna sjednica Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, četvrta točka, Prijedlog programa rada Vlade HNŽ za 2024. godinu. Sjednica koja je mnogima prošla ispod radara.

Oporbena zastupnica, Vesna Šunjić iz HRS ukazuje kolegama u Skupštini na činjenicu da izrada spomenutih dokumenata nije uvrštena u plan rada Vlade, te kroz amandmane predlaže da se uradi Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, Program razvoja i Plan zaštite od prirodnih i drugih nesreća. 

Vladajuća većina odbija uvrstiti ove amandmane u Plan rada Vlade HNŽ za 2024. godinu.

Šunjić vladajućima kroz repliku tada govori nekoliko rečenica koje se danas pokazuju kao proročanske:

"Imamo vrlo neuređenu oblast civilne zaštite. Kad se nešto dogodi onda se svi uhvatimo za glavu i bude jao i kuku. Ako mi nemamo procjene ugroženosti, ako nemamo programa i nemamo planova, kad ćemo ih donijeti? Ja mislim da mi moramo biti spremni da odgovorimo na bilo kakve nepredviđene situacije. Ako znam da nešto ne radimo po zakonu, ne mogu šutjeti. Ako sam detektirala da smo nešto propustili staviti u program Vlade, onda je moja obveza da to kažem."

Vladajući su se okomili na formu ovih amandmana, koja po njima nije bila poslovnički ispravna, podržavajući sadržaj, no i uz drukčiji način predlaganja ovih točaka u program rada vlade, oni su na kraju opet bili odbijeni.

Premijerka tvrdila da su dokumenti usvojeni, međutim, nisu

Nakon pauze, predsjednica Vlade HNŽ, Marija Buhač odgovara kako je na vladi već usvojena Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, plan zaštite od požara itd.

"Jedan dio ovih vaših prijedloga zaslužuje da bude dio plana rada, međutim mi ne možemo procijeniti jesmo li u mogućnosti sve ovo donijeti u odnosu na već ambiciozan program rada koji smo isplanirali i veliki broj zakonskih i podzakonskih akata. Pa ćemo ovo razmotriti i ukoliko uvidimo da se ovo može izvršiti do kraja godine reprogramirat ćemo i dodati u plan rada", odgovorila je premijerka.

No, kako doznaje Hercegovina.info, zadnja Procjena ugroženosti područja HNŽ od prirodnih i drugih nesreća donesena je 2016. godine ( „Narodne novine HNŽ“, broj 6/16) a zadnji Plan zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća HNŽ donesen je 2013. godine („Narodne novine HNŽ“, broj 2/13) te dopunjen 2018. godine.

Sadržaj se učitava...

Na temelju tih strateško-operativnih dokumenata se organizira operativno i preventivno funkcioniranje svih službi. Koliko je bitno imati te dokumente ažurirane svake godine, kako bi se procijenili aktualni i novi rizici po živote i imovinu stanovništva, nažalost je dokazala tragedija koja je pogodila sjeverne dijelove županije.

Najvažnije u ovom trenutku je što prije pronaći sve preživjele i nestale osobe.

No, ono od čega se neće smjeti pobjeći jeste pozivanje na odgovornost Vlade HNŽ kao i Vlade FBiH zbog izostanka kvalitetnog preventivnog djelovanja i kako ispada, kršenja Zakona o zaštiti i spašavanju. 
   

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.